Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je da je Narodna banka Srbije provela analize za sektor Informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) do kraja listopada, i da je vrijednost izvoza dotad iznosila čak milijardu i 470 milijuna eura.

“To je praktično vrijednost izvoza naše pameti i znači da su naši inovatori stvorili nešto što je u tolikoj vrijenosti izvezeno u svijet”, istaknula je premijerka na televiziji Hepi, a prenosi beogradska Politika.

Uzlet od 2008.
Prema iznesenim podacima, ispada da je ICT najunosniji sektor gospodarstva Srbije, gleda li se udjel u ukupnom izvozu, prestigavši dosad neprikosnovenu poljoprivredu. A BDP-u doprinosi više nego građevina, sektor koji je u Srbiji upravo posljednjih godina zahvaljujući velikim infrastrukturnim projektima u novom naletu.

Uzlet ICT-a je imao svoj kontinuitet, izvoz mu raste od 2008. te je čak došlo i do suficita posljednjih godina.

“Izvoz tog sektora je 2008. godine bio 178 milijuna eura, a suficit nismo ni imali, već deficit – uvozili smo više pameti nego što smo ih izvozili. Do kraja ove godine visina našeg izvoza će biti blizu dvije milijarde eura, a suficit nam je u prvih 10 mjeseci gotovo milijardu i pol eura. To je novac koji ide u našu zemlju”, citira Tanjug Anu Brnabić.

Shodno tome, i plaće su u ICT-u dosta veće od državnog prosjeka, ali su i na njih doprinosi, u vidu poreza i primjerice iznosa za zdravstvo, također veći. Što osjete i drugi sektori, poput zdravstvenog, gdje se zato ima više za plaće, a ima se i za izgradnju autocesta, bolnica, škola…

“Kada smo 2016. napravili ministarski savjet za IT, u sektoru programiranja bilo je 19.000 zaposlenih, a procijenili smo da bi se još 15.000 moglo odmah zaposliti u branši. A danas je u sektoru informacijsko-komunikacijskih tehnologija u Srbiji čak 43.500 zaposlenih”, pohvalila se premijerka.

I dok taj sektor cvate, čini se da s uvođenjem najnaprednije infrastrukture, konkretno telekomunikacijskih mreža pete generacije, ne ide tako glatko. Kako pišu Večernje novosti, javna dražba za 5G mrežu mogla bi se raspisati tek za nekih devet mjeseci, otkriva Dragoljub Stefanović, predstavnik RATEL-a.

Operateri imaju interes i planove
“Toliko treba da Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija donese pravilnik o minimalnim uvjetima procesa provedbe dražbe i sama duljina tog procesa ovisi i samom sadržaju pravilnika”, kazao je na webinaru Gdje je i je li zastala 5G mreža u Srbiji. Sava Savić iz Ministarstva odgovorio je da su regulatorne aktivnosti napravljene i da sda treba donijeti spomenuti pravilnik koji propisuje minimalne uvjete.

“RATEL će za postupak dražbe angažirati konzultante putem javne nabavke, a dokumentacija za dražbu mora proći i javnu raspravu koja traje mjesec i pol”, objašnjava Stefanović.

Interes za sudjelovanje u dražbi za dodjelu frekvencija za 5G pokazali su svi glavni tržišni igrači – Telekom Srbija, Telenor, A1 kao i SBB. Telekom Srbija najavio je da će već u 2022. investirati u 5G mrežu, te pozvao i ostale operatore da predstave svoje planove.