Trgovinski rat SAD-a i Kine ugrožava budućnost svjetskoga gospodarstva.
Globalna ekonomija suočava se s najslabijim dugoročnim izgledima za rast još od početka 21. stoljeća, upozorava Svjetska banka u najnovijem izvješću Global Economic Prospectsa objavljenom početkom 2025. godine.
Prema toj analizi, očekuje se da će se globalni BDP u 2025. i 2026. godini povećati za samo 2,7 posto, što je stagnacija u odnosu na 2024. godinu i znatno ispod prosjeka od 3,1 posto zabilježenog prije pandemije COVID-a 19.
Globalna ekonomija suočava se s najslabijim dugoročnim izgledima za rast još od početka 21. stoljeća, upozorava Svjetska banka u najnovijem izvješću Global Economic Prospectsa objavljenom početkom 2025. godine.
Prema toj analizi, očekuje se da će se globalni BDP u 2025. i 2026. godini povećati za samo 2,7 posto, što je stagnacija u odnosu na 2024. godinu i znatno ispod prosjeka od 3,1 posto zabilježenog prije pandemije COVID-a 19.
Glavni razlog tako slabih izgleda je nastavak trgovinskog rata između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, koji je dodatno zaoštren uvođenjem novih carina i restrikcija. Američka administracija, pod vodstvom Donalda Trumpa, koristila je carine ne samo kao ekonomsku mjeru, već i kao alat za geopolitičko preoblikovanje globalne trgovine, ograničavajući kineski izvoz i preusmjeravajući trgovinske tokove u svoju korist.
“Trumpove carine nisu samo ekonomska mjera, one su alat za geopolitičko preoblikovanje. SAD koristi svoju poziciju najvećega svjetskog kupca kako bi nametnuo nova pravila igre. S druge strane, Kina, iako snažna, suočava se s ograničenjima zbog ovisnosti o izvozu i slabosti domaće potražnje”, komentira ekonomist David Lekaj za Financije.hr.
Zemlje u razvoju, koje danas čine oko 45 posto svjetskog BDP-a i odgovorne su za 60 posto globalnog rasta, suočavaju se s najslabijim dugoročnim izgledima za rast od 2000. godine. Rast u tim zemljama stabilizirao se na oko četiri posto, što je slabije nego prije pandemije i nedovoljno za znatniji napredak u smanjenju siromaštva i ostvarivanju razvojnih ciljeva.
Trgovinski rat između SAD-a i Kine izazvao je značajne poremećaje u globalnim lancima opskrbe, osobito u zemljama jugoistočne Azije poput Vijetnama i Malezije, ali i u europskim izvoznicima poput Njemačke. Međunarodni monetarni fond također je snizio prognoze rasta za velike ekonomije poput Europe, Japana, Ujedinjenog Kraljevstva, Brazila i Indije, upravo zbog trgovinskih napetosti. Iako se globalna ekonomija stabilizira, njezin rast ostaje ispod razina potrebnih za značajniji napredak.
Ukupni gospodarski rast pao je s 5,9 posto u 2000-ima na 3,5 posto u 2020-ima, a jaz između bogatih i siromašnih zemalja se povećava. Analitičari upozoravaju i na dugoročnu održivost američke strategije. Pitanje je mogu li druge zemlje, poput Indije ili Meksika, popuniti prazninu koju bi ostavila Kina kao “tvornica svijeta”, s obzirom na to da još uvijek nemaju kapacitete za takvu ulogu.
Zanimljivo, Svjetska banka je krajem 2024. godine podigla prognozu rasta kineskog BDP-a za 2025. na 4,5 posto, što je više od prethodne procjene. No, upozorava i na rizike povezane s krizom u sektoru nekretnina, slabom domaćom potražnjom i mogućim novim američkim carinama. “Rješavanje izazova u sektoru nekretnina, jačanje mreže socijalne sigurnosti i poboljšanje financija lokalne samouprave bit će ključni za poticanje održivog oporavka”, naglašava Mara Warwick, regionalna direktorica Svjetske banke za Kinu.
Promjene u globalnim trgovinskim tokovima, potaknute eskalacijom trgovinskog rata, imaju višestruke posljedice za europska gospodarstva. Prema projekcijama Europske središnje banke (ESB), velika geopolitička i trgovinska neizvjesnost nepovoljno utječe na gospodarski rast europodručja, usporavajući očekivani oporavak. Direktni učinci carina između SAD-a i Kine na europodručje su ograničeni, no moguće preusmjeravanje kineskog izvoza prema Europi može smanjiti konkurentnost europskih proizvođača na domaćem i trećim tržištima.
ESB procjenjuje da će trgovinske tenzije dovesti do kumulativnog smanjenja rasta realnog BDP-a europodručja za oko 0,2 postotna boda u 2025. i 2026. godini. Neizvjesnost u trgovinskoj politici više pritišće domaću potražnju nego same carine, što usporava ulaganja i potrošnju. Ipak se očekuje da će ulaganja porasti, i to potaknuta infrastrukturnim projektima i potporama EU fondova.
Svjetska banka jasno poručuje da pred globalnom ekonomijom stoje izazovna vremena. U takvom okruženju zemlje u razvoju i dalje će teško sustizati napredne ekonomije, a globalni lanci opskrbe i trgovinske politike ostat će pod pritiskom, s mogućim dugoročnim posljedicama na svjetski gospodarski poredak.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu