Sjedinjene Države su sa svojim programom općeg nadzora opasan primjer za druge zemlje i daju im izliku za cenzuriranje komunikacije na internetu, upozorava u utorak udruga za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch (HRW) u svom godišnjem izvješću predstavljenom u Berlinu, prenose agencije.

Nepoštivanje prava privatnosti od strane američke Agencije za nacionalnu sigurnost (NSA) dat će priliku represivnim državama da nametnu ograničenja na slobodu izražavanja, ocjenjuje HRW u izvješću od 667 stranica na kojima se opisuje stanje ljudskih prava u više od 90 zemalja.

"Za dobro i zlo, američka vlada određuje ton kada se radi o poštivanju prava na privatnost i slobodi interneta", kazao je izvršni direktor te nevladine udruge sa sjedištem u New Yorku, Kenneth Roth.

Naveo je kako bi se zemlje poput Kine, Rusije ili Indije mogle povesti za primjerom spomenute američke sigurnosne agencije i još više se obrušiti na pravo pojedinca na privatnost.

Također je upozorio da SAD ima "izvanrednu poziciju za nadzor komunikacija u cijelom svijetu jer većina podataka na internetu kruži američkim teritorijem ili ih prenose američke tvrtke".

Roth se obrušio i na američkog predsjednika Baracka Obamu koji je izjavio da pravo na privatnost nije ugroženo jer vlada samo skuplja komunikacijske podatke, ali ih ne koristi, "osim kada je u pitanju nacionalna sigurnost".

"To naprosto ne drži vodu", kazao je Roth.

"Zamislite da vam vlada u spavaću sobu postavi kameru i kaže vam da se ne brinete što će snimak završiti u vladinom kompjutoru. Nećemo gledati snimku, jedino ako nemamo dobar razlog", uspoređuje Roth. Istaknuo je da niti u jednoj svojoj izjavi Obama ne spominje da ljudi imaju pravo da im elektronička komunikacija ne završi u vladinom kompjutoru.

Također je podsjetio da masovno špijuniranje građana nije utjecalo na opće stanje sigurnosti.

U redovitom godišnjem izvješću HRW se osvrće i na stanje ljudskih prava u Hrvatskoj koja je ove godine uvrštena u dio izvješća koji se odnosi na Europsku uniju. U njemu se konstatira da je Hrvatska u srpnju ušla u EU s problemima vezanim uz stanje ljudskih prava koje i dalje izaziva zabrinutost, spominjući učinkovitost pravosuđa, nastavak suđenja za ratne zločine, zaštitu manjina i probleme ljudi s mentalnim i intelektualnim poteškoćama.

U siječnju je, prenosi HRW, lokalni sud naredio da država obešteti djecu srpskih žrtava stradalih u napadu na selo Varivode tijekom vojne operacije Oluja u kolovozu 1995. Također, broj srpskih povratnika je u porastu, s 358 povratnika a u prvi pet mjeseci u odnosu na 132 povratnika u istom razdoblju 2012. godine.

Reintegracija Srba je, međutim, i dalje problematična, a u nekim dijelovima zemlje srpska je manjina suočena s diskriminacijom i neprijateljstvom, stoji u izvješću u kojem se navodi da je u Vukovaru zaustavljen proces uvođenja dvojezičnosti nakon prosvjeda protiv uličnih natpisa na ćirilici.

Romi, posebice oni koji nemaju riješen problem državljanstva, suočeni su s problemom pristupa zdravstvenom sustavu, obrazovanju i socijalnoj pomoći. Što se tiče osoba s mentalnim i intelektualnim poteškoćama, HRW piše da je njihovo glasačko pravo vraćeno u prosincu 2012. Također se spominje da će, usprkos prijedlozima da se ukine institucija skrbništva nad tisućama ljudi, sudovi i dalje imati ovlasti da im uvelike ograniče poslovnu sposobnost.

HRW spominje i presudu Ustavnog suda iz prosinca 2012. kada je turska novinarka Vicdan Ozerdem puštena iz pritvora i vraćena u Njemačku gdje uživa politički azil. Ozerdem je pritvorena sredinom 2012. zbog izručenja Turskoj gdje je optužena za terorizam, što je izazvalo kritike sa svih strana.