Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je za Slovensku televiziju da su devizni depoziti štediša Ljubljanske banke sukcesijsko pitanje i da očekuje kako će hrvatska vlada povući punomoć Zagrebačkoj banci i Privrednoj banci Zagreb kako bi prestali postupci koji se protiv Ljubljanske banke vode pred hrvatskim sudovima.

Komentirajući u razgovoru za emisiju "Odmevi" izjave hrvatske ministrice Vesne Pusić o kompromisnom dogovoru u vezi Ljubljanske banke koji su iznijeli stručnjaci Zdravko Rogić i France Arhar, a o kojemu bi navodno još trebale odlučiti dvije vlade, Erjavec je rekao da Hrvatska treba povući punomoći za tužbe protiv Ljubljanske banke te da izjavu hrvatske kolegice shvaća kao pristanak da će se to učiniti.

>>'Nema kompromisnog rješenja o Ljubljanskoj banci'

Erjavec je rekao da su se Rogić i Arhar na svom trećem sastanku na Bledu početkom prošlog mjeseca složili da je pitanje Ljubljanske banke sukcesijske naravi što je, kako je dodao, Hrvatska do sada izbjegavala provesti iako je potpisala sporazum slijednica bivše Jugoslavije o sukcesiji. Očekujem da će se sada postupci protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima zaustaviti, rekao je Erjavec, navodeći da je to uvjet da se u okviru Banke za međunarodna podmirenja (BIS) u Baselu dođe do konačnog rješenja.

Erjavec je rekao da je problematika štediša Ljubljanske banke Zagreb teška ukupno oko 800 milijuna eura, ali da je Hrvatska po teritorijalnom načelu isplatila dio štediša, priznavši njihove štedne uloge kao svoj javni dug. Što se tiče presude Europskog suda za ljudska prava (ECHR) u Strasbourgu kojom se utvrđuje odgovornost Slovenije za neisplaćenu deviznu štednju, Erjavec je rekao da je ona nepravedna i da vjeruje kako će u žalbenom postupku biti opovrgnuta.To je nepravedna presuda jer ne uvažava teritorijalno načelo koje se koristi kod raspada država, rekao je Erjavec, dodajući da u takvim slučajevima obveze preuzimaju države nasljedice.

Slovenija je po njegovim riječima spremna pristati na rješenje do kojega se dođe pregovorima u okviru BIS-a iako to ni za nju, kako je dodao, nije idealno rješenje.