Oglasnici u Republici Hrvatskoj, kako oni tiskani, tako i elektronički, posljednjih mjeseci ponovno su zatrpani ponudom nekretnina iz susjedne Bosne i Hercegovine, posebice apartmanima i kućama za odmor na tamošnjim skijalištima, piše Slobodna Dalmacija.

Bile su dovoljne dvije zime bogate snijegom i minusima, kao i nešto bolja ekonomska situacija, da ljubitelji skijanja i drugih zimskih radosti ponovno živnu i krenu se interesirati, ali i kupovati u prvom hrvatskom istočnom susjedstvu.

Prije dvije godine stvari su krenule nabolje prije svega jer je lokalna vlast našla privatnog koncesionara za ski-centar i više nije lutrija hoće li raditi četverosjed i liftovi na obroncima Risovca između Vrana i Čvrsnice. Na Blidnju se danas tako opet gradi.

– Kada me pitate za cijenu nekretnina, tu vam nekog pravila nema. Neka prosječna cijena kvadrata zemljišta se kreće oko 20 konvertibilnih maraka, ali nije isto radi li se o placu od 200 ili 500 kvadrata, jer su veći skuplji. Što se tiče stambenih kvadrata u namještenim planinskim kućama, oni su tu negdje oko 600 maraka prosječno, dok se za roh-bau traži oko 300 KM – pojašnjava vlasnik agencije za promet nekretninama.

Istim tempom gradilo se prije 10-ak i više godina i na Kupresu, koji kao i Blidinje nazivaju – hercegovačkim Alpama. Zbog istih razloga je stalo, ali i ponovno oživjelo.

– Sada je pravo vrijeme za kupnju nekretnine jer su cijene niže nego ikada – kaže Dragan Kupreškić, privatni investitor i nastavlja:

– Tamo na vrhuncu, 2007. – 2008. godine kvadrat se kako na Čajuši, potezu smještenom lijevo od hotela Adria-ski, tako i samom Kupresu prodavao i do tisuću eura po kvadratu, dok je na Jahorini išao i do dvije tisuće eura. Danas na Čajuši imate kvadrat u gotovoj apartmanskoj kući i visokom roh-bau, gdje je ostalo postaviti laminat, sanitarije, vrata i konvektore za grijanje, između 350 i 470 eura. Za nekih 20 tisuća eura možete dobiti vrlo dobar apartman, što je cijena osrednje garaže u Splitu i Zagrebu.

Kupcima iz Hrvatske stjecanje nekretnina u BiH olakšano je nakon što je 2017. godine između dviju država potpisan sporazum. Više nema reciprociteta, kvota i slično, pa je dovoljna osobna karta i, naravno, novac na računu. Prodaju nekretnina na skijalištima u susjedstvu, nakon početnog dvoumljenja, počele su kreditno pratiti i tamošnje banke.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost