Može li brod istodobno plutati i potonuti? Ako ga financira neka europska banka, odgovor bi čak mogao biti potvrdan.

Zbog golema broja brodova i pada potražnje za brodskim prijevozom u oslabljenom svjetskom gospodarstvu smanjila se vrijednost teretnih brodova. Prema nekim procjenama, čak polovica teretnih brodova u uporabi danas možda vrijedi manje od duga koji za sobom vuku, što znači da su, u financijskom žargonu, potonuli. Velika plovila koja su se 2008. prodavala po cijeni od oko 150 milijuna dolara danas bi postigla cijenu oko 40 milijuna dolara, kaže Nicholas Tsevdos, stručnjak za brodski prijevoz u tvrtki CR Investment Management, koja bankama pomaže u sanaciji oštećene imovine. A s obzirom na to da su naknade za teretni prijevoz rekordno niske, mnogi brodovi ne uspiju zaraditi ni dovoljno da pokriju kredit. Dok europski čelnici zdvajaju nad spašavanjem ciparskih banaka, nekoć mutan svijet brodskih financija podsjetnik je na to koliko još raščišćavanja europskim bankama zapravo slijedi. 

Češljanje portfelja
Sve se više ljudi boji da nekim kreditorima, a većina ih je iz Europe, tek predstoji suočavanje s mogućim gubicima od kredita brodarskoj industriji vrijednih oko 350 milijardi dolara. "Mnoge banke još se nose s posljedicama krize", izjavila je nedavno u Frankfurtu Christine Lagarde, čelnica Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF), ne navodeći konkretne primjere. "To je slaba karika u lancu oporavka." Od banaka je zatražila da se podrobnije pozabave problematičnim kreditima. Teško je reći hoće li rizik od brodarskih kredita biti dovoljno velik da dodatno razori financijski sustav eurozone, i to zbog očita nedostatka detaljnijih podataka o bankovnim portfeljima brodarskih kredita. Andreas Dombret, član Izvršnog odbora njemačke Bundesbanke odgovoran za praćenje financijske stabilnosti, smatra da brodarska kriza, unatoč teškom stanju, nije ozbiljnija prijetnja eurozoni.

"Nema razloga za zabrinutost zbog financijskog sustava. Nije riječ o sustavnoj prijetnji", izjavio je u jednom intervjuu. No, on i promatrači iz drugih banaka sve jače pritišću financijske institucije i od njih traže da počnu rješavati svoje probleme. Brodarski je sektor "značajan regionalni i industrijski rizik u bankarskoj industriji", upozorio je Dombret na bankarskoj konferenciji održanoj prošloga mjeseca u Hamburgu. Bio je to prvi put da je promatrač takva ugleda izrazio zabrinutost zbog problema u brodarskom sektoru. Pod pritiskom nadzornih tijela jedinice lokalne uprave koje su vlasnice većine udjela u HSH Nordbanku u Hamburgu izjavile su da će povećati jamstva za banku sa sedam na 10 milijardi eura. Iako je riječ o banci srednje veličine, HSH je najveći kreditor brodarske industrije, a ima čak 39 milijardi dolara nedospjelih kredita. Ta najava grada Hamburga i savezne države Schleswig-Holstein zapravo je priznanje da su gubici u brodarskom sektoru znatno veći od procjenjivanih. 

Oprezni investitori
Zbog pada koji je počeo još 2008. već je nekoliko velikih prijevozničkih tvrtki objavilo bankrot. Overseas Shipholding Group, najveći američki operator tankera, u studenome je podnio zahtjev za bankrotom. Mnogi se boje da su neke od najaktivnijih banaka u brodarskom sektoru, a uglavnom je riječ o njemačkim, skandinavskim i britanskim bankama, u zabludi kad je riječ o potencijalnim gubicima. "Riječ je o vjerojatno najozbiljnijem komercijalnom problemu banaka", kaže Paul Slater, predsjednik Izvršnog odbora konzultantske tvrtke First International Corporation iz Floride, koja se specijalizirala za brodarski sektor. Banke s velikim portfeljima brodarskih kredita "ne prepoznaju prave signale. Kažu da će se stvari riješiti vremenom, a to se zapravo neće dogoditi." Slabe bi banke mogle biti u velikom iskušenju da naizgled umanje potencijalne gubitke. Zbog iskrene bi procjene gubitaka neke bile prisiljene prikupiti milijarde dolara novog kapitala ili čak proglasiti nesolventnost. To vrijedi ne samo za brodarske kredite nego i za druge kategorije poput komercijalnih nekretnina.

Zbog neizvjesnosti kad je riječ o stvarnom stanju financijskoga zdravlja banaka među institucijama se stvara nepovjerenje, pa jedne druge ne žele kreditirati, a dijelom je ta neizvjesnost kriva i za manjak kredita za tvrtke i građane. Investicijski fondovi specijalizirani za kupnju zadužene oštećene imovine vrlo su oprezni kad je riječ o ulaganju u brodove, pa se bankama teško riješiti neželjene brodarske imovine. "Svi hedge fondovi na svijetu kruže Europom, no traže tek male udjele razmjerno stabilne imovine", kaže Jacob Lyons, glavni direktor tvrtke CR Investment Management u Londonu. Andreas Dombret iz Bundesbanke ističe da su brodarsku industriju najviše kreditirale njemačke i skandinavske banke, čije su vlade imale najniži dug i najuspješnije su se nosile s bankarskom krizom. Dombret nije htio isticati pojedine banke, no njemačke banke kao što su HSH Nordbank i frankfurtska Commerzbank među vodećim su kreditorima brodarskog sektora jer su njemačke porezne olakšice išle u korist financiranju brodarstva. Vrijednost izloženosti njemačkih banaka brodarskom sektoru procjenjuje se na otprilike 129 milijardi dolara, što je više nego dvostruko više od udjela u državnom dugu Grčke, Irske, Italije, Portugala i Španjolske.

Osim njemačkih banaka, u financiranju brodarstva veliki su igrači norveška DNB Group i švedska Nordea, a u Velikoj Britaniji Lloyds Banking Group i Royal Bank of Scotland. Ne znači nužno da će te banke doživjeti gubitke u brodarskim portfeljima. Neki od najspretnijih kreditora vjerojatno još zarađuju ili su barem iskreno procijenili vrijednost portfelja i odvojili dovoljno novca za potencijalne gubitke. "Jako smo zadovoljni poslovanjem s brodarskim tvrtkama", kaže Rodney Alfven, voditelj odnosa s ulagačima u banci Nordea. Ta banka sa sjedištem u Stockholmu povećala je rezervna sredstva za potencijalne nelikvidne kredite u brodarskom sektoru sa 70 milijuna dolara za treće tromjesečje 2013. na 81 milijun dolara za posljednje tromjesečje 2013. Nordea, inače najveća švedska banka, stabilno ostvaruje zaradu na poslovanju s brodarskim tvrtkama, kaže Alven. Krediti za brodarske tvrtke čine samo dva posto svih njezinih kredita. 

Sumnjičavost u oporavak
Teško stanje globalnoga brodarskog sektora nastalo je zbog procvata brodogradnje koji je vrhunac dosegnuo 2008. godine, netom prije izbijanja globalne financijske krize, a tad je došlo do zagušenosti teretnih kapaciteta. Naknade za prijevoz krutog tereta dvostruko su ili više niže od iznosa koji bi vlasnicima brodova bio potreban da se pokriju, procjenjuje konzultantska tvrtka KPMG. To znači da brodovi trpe dvostruku štetu: ne zarađuju dovoljno da pokriju kamate na dug, a ne može ih se ni prodati za vrijednost kredita. Nordea je ulagačima najavila da očekuje oporavak brodarskog sektora iduće godine, no drugi su sumnjičaviji. "Prema svim mjerilima, ova je kriza teža od bilo koje u posljednjih dvadeset godina", kaže Tsevdos iz tvrtke CR Investment. "Osim specijaliziranih kategorija brodova, kao što su teretni brodovi za prijevoz tekućeg zemnog plina, mislim da se brojni pokazatelji iz brojnih sektora neće tako brzo oporaviti", dodaje Tsevdos.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Jack Ewing, The New York Times

Problematična imovina

Skupo održavanje i parkiranje 

Među nelikvidnom imovinom brodovi su osobito problematični. Za razliku od zemljišne parcele, njih je vrlo skupo održavati. Vremenom gube vrijednost zbog oštećenja ili zato što ih zamijene modernija vozila koja manje troše. Skupo je čak i neiskorišteni brod negdje parkirati. Vode u blizini Falmoutha u Velikoj Britaniji i Eleusine u Grčkoj među popularnim su sidrištima brodova koji zbog krize više ne voze.