U želji da konkretno pomogne zdravstvu siromašnih zemalja svijeta predsjednik Uprave GlaxoSmithKline Andrew Witty najavio je novu inicijativu te farmaceutske kompanije. Riječ je o nizu projekata koje će GSK pokrenuti kako bi olakšao borbu s bolestima koje predstavljaju golemu prijetnju stanovništvu socijalno najugroženijih zemalja. Na sjednici Vijeća za vanjske odnose u New Yorku Witty je izjavio: “Od kada sam preuzeo vođenje kompanije, fokusirao sam se na mijenjanje modela poslovanja GSK kako bi se unaprijedio naš poslovni rezultat. Međutim, jednako važnim smatram nastojanje da zadobijemo povjerenje društva na svim razinama, ne samo ispunjavajući očekivanja nego i šireći ih.”

Suradnja je već počela
U nastavku svoga govora prvi čovjek GSK pojasnio je kako je ta kompanija već krenula u suradnju s udrugama diljem svijeta kako bi pronašla nove modele poslovanja koji će omogućiti lakšu dostupnost medicinske pomoći i lijekova u državama u kojima njihova nedostupnost dovodi do velikih javnozdravstvenih problema. Konkretan primjer je suradnja s udrugom Medicinom protiv malarije koja je posvećena borbi protiv te zanemarene, ali iznimno opasne tropske bolesti. Malarija je vodeći uzrok dječje smrti u svijetu i od nje svakih 30 sekundi umire jedno dijete. Uz tuberkulozu i sidu, malarija je stoga prioritetna bolest Svjetske zdravstvene organizacije. GSK, koji već dugo radi na otkrivanju cjepiva za malariju, tako je sada odlučio oformiti prvi svjetski “open lab” koji bi trebao poslužiti kao pokretač znanstvenih inovacija namijenjenih liječenju te bolesti. Riječ je o znanstvenoj instituciji koja će zaposliti više od 60 svjetskih, a središte laboratorija bit će smješteno u GSK-ovu istraživačkom centru u Tres Cantos kampusu u Španjolskoj.

Milijunsko ulaganje
Kako bi spomenuti laboratorij što prije profunkcionirao u praksi, GSK je pokrenuo neprofitnu fondaciju u koju je već uložio osam milijuna dolara. Taj novac trebao bi pomoći pronalasku znanstvenika i pokretanju prvih konkretnih projekata u sklopu kojih bi istraživači trebali razviti nove lijekove za stanovništvo nerazvijenih zemalja svijeta. GlaxoSmithKline već je u je “bankama” svojih postojećih laboratorija u tu svrhu već napravio probir molekula koje bi bile pogodne za istraživanje i otkrivanje novih ljekovitih supstancija. Kada je u pitanju malarija, dosad su istraživači GSK pronašli čak dva milijuna molekula koje bi mogle zaustaviti parazita koji je odgovoran za najopasniji oblik te bolesti. Na osnovi tih molekula dosad je kreirano 13.500 spojeva koji bi mogli dovesti do konkretnog napretka u pronalaženju novih lijekova ili cjepiva. U kompaniji su obećali kako će otkrića, uključujući i kemijsku strukturu svih takvih spojeva, objaviti na internetskim stranicama koja prate znanstvena dostignuća u medicini. To će, poručuju, biti prvi put da farmaceutska kompanija u javnost iznese preciznu strukturu spojeva koje razvija kako bi došla do lijeka za neku bolest. Inače, GSK je kroz projekt “African Malaria partnership” od 2001. u istraživanje te bolesti već uložio tri milijuna dolara.

Centar u Zagrebu

Hrvatska je zasad izvan projekta
GSK-ov Istraživački institut, koji je ta kompanija u veljači 2006. godine kupila od Plive za 35 milijuna američkih dolara, zasad se neće uključivati u novi projekt vezan za istraživanje bolesti u nerazvijenim zemljama svijeta. Kako neslužbeno doznajemo iz GlaxoSmithKlinea Hrvatska, provođenje tog projekta vodi sama centrala GSK-a, koja, barem za sada, od Istraživačkog instituta uz Zagrebu nije zatražila uključivanje u akciju.