Ideja da bi Grčka mogla izaći iz eurozone bez značajne štete za ostatak te unije s nepovjerenjem je primljena u krugovima grčke vlade.

Samo šest dana od izbora, ljevičarska Syriza vodi u anketama i namjerava otkazati rigorozne uvjete pod kojima je Grčka dobila pomoć EU-a i MMF-a, a želi i veliki otpis duga.

To je navelo njemačke političare i ekonomiste da upozore kako Grčka puno riskira ako prekine veze s eurom, iako Syriza tvrdi da želi ostati u eurozoni.

Imajući na umu da gotovo 80 posto duga drže zemlje članice eurozone, a Europska središnja banka nadzire vladin program izdavanja obveznica, rizik širenja "zaraze" financisjkim tržištima bio bi ograničen, tvrde oni.

"Grčka više ne predstavlja sistemsku važnost za euro", rekao je Hans-Werner Sinn, direktor utjecajnog instituta za ekonomska istraživanja Ifo, sažimajući stajališta brojnih njemačkih konzervativnih političara.

Pokušavajući pridobiti glasove birača, grčki premijer Antonis Samaras upozoravao je tijekom kampanje na opasnosti "Grexita". Vladini dužnosnici kažu da rizik izlaska seže daleko iza grčkih granica i ustraju da taj stav nije uvjetovan izborima.

"Sama prijetnja izlaska Grčke uzdrmat će gospodarstva eurozone u ovom vrlo osjetljivom razdoblju", rekao je visoki grčki dužnosnik. "Europski političari nemaju krizni plan ako stvari nakon izbora krenu nizbrdo i to je velika greška", dodao je.

Dužnosnici u Bruxellesu kažu da tu mogućnost ne uzimaju olako i upozoravaju na nepredvidive posljedice.

Ne plaćaju nego upravljaju

Energetska igra se promijenila – a neki su već nekoliko poteza ispred

Nova valuta

Nova industrijska revolucija ne događa se u proizvodnji – nego u električnoj energiji

Uzimajući u obzir da Syriza želi ostati u eurozoni, oni vjeruju da to žele sve strane, ali ako situacija izmakne kontroli, za razliku od 2012. postoje zaštitni mehanizmi, raspoloženje na tržištima je drugačije, a ovlasti Europske središnje banke veće.

Neki analitičari kažu da, iako je rizik ponavljanja kaosa iz 2012. minimalan u kratkom roku, dugoročne posljedice izlaska Grčke iz eurozone ne bi se smjele potcjenjivati.

"Gexit ne bi kratkoročno izazvao ozbiljne probleme u eurozoni. No, u srednjem roku postavilo bi se pitanje kohezije u eurozoni i je li primarni cilj integracije ostvariv", upozorava Nikos Vettas, direktor utjecajnog grčkog instituta IOBE.

Unatoč snažnijim zaštitinim mehanizmima, izlazak neke države iz eurozone promijenio bi ono što je zamišljeno kao trajna, neraskidiva unija, dodao je.