Broji 56.836 stanovnika, prema procjenama Svjetske banke iz 2024. godine. Površina mu je 2,166.000 kilometara četvornih. Riječ je o Grenlandu. Ali, zašto se taj autonomni teritorij Danske u Arktiku našao na meti američkog predsjednika Donalda Trumpa koji najavljuje da će staviti pod svoje skute pa ako treba i vojnom intervencijom? Bijela kuća rekla je da je stjecanje Grenlanda “prioritet nacionalne sigurnosti”.

Grad Ivanec

Sjajna vijest za dio građana: Stižu im jednokratne potpore od 90 eura

Izjava je stigla nekoliko sati nakon što su europski čelnici izdali zajedničku izjavu u kojoj podržavaju Dansku, koja se protivi Trumpovim ambicijama za arktički otok. Trump je tijekom vikenda ponovio da SAD-u “treba” Grenland iz sigurnosnih razloga, što je potaknulo dansku premijerku Mette Frederiksen da upozori da bi svaki napad SAD-a značio kraj NATO-a.

Američki državni tajnik Marco Rubio također je u ponedjeljak na tajnom brifingu na Capitol Hillu rekao zakonodavcima da Trumpova administracija nije planirala invaziju na Grenland, već je umjesto toga spomenula kupnju otoka od Danske, izvijestili su Wall Street Journal i drugi američki mediji, prenosi BBC.

Izazov za iduća desetljeća

Dok većina stanovnika Grenlanda podržava eventualnu neovisnost od Danske, ankete pokazuju ogromno protivljenje pridruživanju SAD-u, koji već ima vojnu bazu na otoku. Da se stvari dodatno zakompliciraju pobrinule se još dvije svjetske sile jer postoji sve veći interes Rusije i Kine za otok, koji ima neiskorištena nalazišta rijetkih ruda, jer topljenje leda otvara mogućnost novih trgovačkih ruta.

Privlačnost najvećeg Zemljinog otoka je neosporna. Tijekom proteklih tisućljeća, Grenland je privlačio posjetitelje, privlačeći sve, od Erika Crvenog, koji je osnovao prvo europsko naselje prije više od tisuću godina, do savezničkih snaga Drugog svjetskog rata na njegove izolirane obale. Rastući spor oko Trumpovih prijetnji aneksijom ogromnog teritorija okupio je mnoge američke saveznike u Europi protiv američkog predsjednika. Danska premijerka čak je upozorila da bi svaki pokušaj silom zauzimanja Grenlanda – što Trump nije isključio – značio kraj NATO saveza. Napetosti su visoke, a ulozi su još veći. Ali što je to u vezi s ovom smrznutom, neplodnom zemljom na rubu Arktika što je čini tako poželjnom?

Detaljna mapiranja i istraživanja provedena tijekom više od stoljeća otkrila su dokaze o važnim mineralnim resursima na Grenlandu – uključujući rijetke minerale koji se koriste za tehnologije zelene energije, kao i potencijalno značajne, ali neprovjerene rezerve fosilnih goriva. Ali, unatoč valu globalnog interesa koje se širi oko grenlandskog blaga, proces pronalaženja, vađenja i transporta minerala i fosilnih goriva višeslojni je, multinacionalni i višedesetljetni izazov. Na većini karata Grenland izgleda ogroman, veličinom konkurirajući Africi. Za ovo pretjerivanje okrivite popularnu Mercatorovu projekciju karte, koja rasteže i povećava zemlje blizu polova, preuveličavajući njihovu veličinu. U stvarnosti, Grenland je veličine otprilike kao Demokratska Republika Kongo.

Osim mineralnih resursa, znanstvenici procjenjuju da Grenland ima ogromne rezerve nafte i prirodnog plina. Od 1970-ih, naftne i plinske tvrtke pokušavale su pronaći drevne rezervoare uz obalu Grenlanda, ali njihovi pokušaji nisu urodili plodom.

Rusija i Kina bacile oko na otok

Sve je veći interes Rusije i Kine za otok jer topljenje leda otvara mogućnost novih trgovačkih ruta.

Nepovoljan utjecaj

Otpad od hrane krije emisije stakleničkih plinova veće od zračnog i pomorskog prometa zajedno

5G

Pametniji život uz 5G: Telemach predstavio novi telefon i prvi tablet s naprednim AI značajkama

“Istraživanje Grenlanda, posebno sjeveroistočnog Grenlanda, bilo je vruća tema prije 120, 130 godina”, kaže Thomas Find Kokfelt, viši istraživač u Geološkom zavodu Danske i Grenlanda (GEUS). Otkriveni su razni minerali i počeli su se pojavljivati ​​rudnici. Godine 1850. mineral kriolit, nazvan i “led koji se nikad ne topi” zbog svoje izuzetno visoke točke taljenja, pronađen je na jugozapadu Grenlanda. Doseljenici su počeli kopati kriolit nakon što su saznali za njegovu upotrebu u proizvodnji sode bikarbone. Tijekom Drugog svjetskog rata, rudnik Ivittuut opskrbljivao je savezničke snage kriolitom jer je bio važan u proizvodnji aluminija koji se koristio u avionima.

Geološko mapiranje Grenlanda ozbiljno je započelo nakon Drugog svjetskog rata. No, sve je zapelo zbog geografskih poteškoća. Geolozi su se, naime, bacili na matematiku i izračunali da bi im trebalo 200 godina da završe mapiranje trenutačnom brzinom. Prešli su na grublju rezoluciju i završili geološke karte Grenlanda početkom 2000-tih.

velike novosti

Ministarstvo obrazovanja uvodi promjne: Zabranjeni mobiteli u osnovnim školama

I sada dolazimo do minerala koji pokreću današnji svijet. Posebno su važni za prijelaz na čistu energiju – stručnjaci procjenjuju da bi se potražnja za mineralnim i metalnim resursima mogla učetverostručiti do 2040. kako bi se zadovoljila potražnja za energetskim tehnologijama. Sve, od baterija za električna vozila do vjetrenjača i solarnih panela, zahtijeva kritične minerale.

Ekološki i politički otpor

Iako se Grenland u javnosti najčešće povezuje s ledom, klimatskim promjenama i geopolitičkim nadmetanjem velikih sila, ispod njegove površine krije se jedno od najznačajnijih, ali najmanje iskorištenih rudnih bogatstava na svijetu. Riječ je o resursima koji u posljednjim godinama dobivaju sve veći strateški značaj, posebno u kontekstu energetske tranzicije i smanjenja ovisnosti Zapada o Kini.

Najveću pažnju privlače nalazišta rijetkih zemnih elemenata, naročito u južnom dijelu Grenlanda, gdje se nalazi kompleks Kvanefjeld. Procjene govore o više od deset milijuna tona oksida rijetkih elemenata, uključujući neodimij, praseodimij i disprozij – ključne metale za proizvodnju električnih vozila, vjetroturbina i napredne elektronike. Uz njih se u istim ležištima nalazi i značajna količina uranija, što dodatno povećava ekonomski, ali i politički značaj tog područja.

Grenland raspolaže i ogromnim zalihama željezne rude. Ležište Isua, smješteno u blizini glavnog grada Nuuka, procjenjuje se na više od milijardu tona rude relativno visoke kvalitete. Na krajnjem sjeveru otoka, u području Citronen Fjord, nalazi se jedno od većih neeksploatiranih nalazišta cinka i olova na svijetu, s desetinama milijuna tona rude, uz značajne količine srebra kao pratećeg metala.

ekonomija

Europska komisija: Dobre vijesti za hrvatsko gospodarstvo

Među strateškim sirovinama ističe se i grafit, posebno važan za proizvodnju baterija. Nalazišta u jugozapadnom dijelu Grenlanda karakterizira visok sadržaj ugljika, što ih čini potencijalno konkurentnim na globalnom tržištu. Pored toga, na otoku su potvrđena i manja, ali vrijedna nalazišta zlata, dok su nikl, bakar, kobalt te titanij i vanadij još uvijek uglavnom u fazi geoloških istraživanja.

Usprkos ovom potencijalu, Grenland zasad nije postao velika rudarska sila. Ekstremni klimatski uvjeti, nedostatak infrastrukture, visoki troškovi eksploatacije te snažni ekološki i politički otpor, posebno kada je riječ o rudarstvu povezanim s uranijem, znatno usporavaju razvoj sektora. Ipak, kako globalna potražnja za kritičnim mineralima raste, a arktički led se povlači, pritisak da se ova bogatstva stave u funkciju postaje sve jači.