Sjaj metropola poput Dubaija i Abu Dhabija ozbiljno je narušen nakon iranskih napada. Slika mirnih i sigurnih destinacija za imućne turiste i poslovne ljude sada se raspada, a milijarde dolara odlijevaju se u druga vodeća financijska središta.

veliki udarac

Luksuz na koljenima: Rat u Iranu uzdrmao tržište vrijedno 400 milijardi dolara

Premda je ovog tjedna u Abu Dhabiju otvoren veliki velesajam s istaknutim plakatom „Investirajte s nama”, a ministar industrije Sultan Ahmed al-Džaber pozvao ulagače da grade i proizvode u Emiratima, stvarnost je daleko od tih optimističnih poruka, piše Deutsche Welle. Vladari zaljevskih država u očajničkom su pokušaju da obnove sjaj Emirata kao privlačne poslovne destinacije, čiji se model godinama temeljio na miru i sigurnosti. „Gospodarstvo je unatoč svemu stabilno i takvo će ostati”, uvjerava emiratski poduzetnik Abdulah Hasan al-Muaini – no ogrebotine na fasadi Dubaija teško je prikriti.

Dubai gubi turiste, burze i milijardere

Šok još uvijek traje. Iranski dronovi i rakete u svega nekoliko tjedana srušili su ono što se godinama gradilo velikim ulaganjima. Prizori prestravljenih turista zaglavljenih u Dubaiju i dronova nad gradskom panoramom bili su pravi PR-poraz za zaljevske države. Burze u Dubaiju i obližnjem Abu Dhabiju za kratko su vrijeme izgubile oko 120 milijardi dolara tržišne vrijednosti.

Turizam je doslovno zamro – popunjenost hotela pala je na svega 20 posto u usporedbi s uobičajenih 70 do 80 posto, a zračni promet smanjio se za gotovo dvije trećine, piše Deutsche Welle.

„U prvim tjednima rata Emirati su pretrpjeli više napada dronovima i raketama nego čak i Izrael. Za zaljevske države ovaj je rat prava katastrofa“, ocjenjuje Sebastian Sons, stručnjak za Zaljev iz instituta Carpo.

Imućni pojedinci koji su Dubai godinama doživljavali kao igralište bogatih i slavnih počinju preispitivati je li emirat doista ono sigurno utočište kakvim se predstavljao. Trend koji je broj milijunaša u Dubaiju udvostručio u posljednjem desetljeću – grad je samo u 2025. trebao privući gotovo deset tisuća novih milijunaša – odjednom se preokrenuo. Savjetnici za upravljanje imovinom u Singapuru i Švicarskoj bilježe nagli porast upita klijenata sa sjedištem u Dubaiju. Bogati azijski ulagači već su dio sredstava prebacili u Singapur i Hong Kong, a švicarski privatni bankari očekuju pritok desetaka milijardi dolara iz Zaljeva.

Singapur i Švicarska ubiru plodove dubajske krize

No ta dva centra nisu nužno izravni konkurenti. Singapur je već razvio sofisticirani ekosustav za tzv. obiteljske urede – privatne strukture za upravljanje ulaganjima, porezima i nasljedstvom – što je posebno privlačno obiteljima iz Kine, Indije i Indonezije. Švicarska se, s druge strane, oslanja na stoljetnu tradiciju privatnog bankarstva i reputaciju političke neutralnosti.

„Singapur je odličan za one koji žele profitirati od azijskog rasta, ali Švicarska ostaje svjetsko sidro za očuvanje kapitala“, ocijenio je Till Christian Budelmann iz švicarske privatne banke Bergos, dodavši da mu alpska zemlja nudi „odmak od geopolitičkih žarišta koji Singapur ne može uvijek zajamčiti”.

Odjeća i hrana

Brza moda krivac je za previše tekstila, a prilikom obrade kvaliteta mu je niska

Međunarodni dan sestrinstva

„Sestrinstvo je danas pametnije i glasnije, ali i opterećenije nego ikad“

Nafta, rafinerije i novi napadi: golema šteta za ključnu industriju

Gospodarska šteta za Ujedinjene Arapske Emirate i njihove susjede golema je – tim više što je rat istodobno teško pogodio i temeljni izvor prihoda zaljevskih država: prodaju nafte i plina. Rafinerije u Saudijskoj Arabiji bile su na meti napada, kao i plinska postrojenja u Kataru.

Ovog tjedna uslijedili su novi udari na UAE, pri čemu je buknuo i naftni terminal u luci Fudžajra – strateškom izlazu koji Emiratima omogućuje izvoz nafte zaobilazeći Hormuški tjesnac. No ni to ne može nadoknaditi sve gubitke.

„Iranska blokada je neprihvatljiva”, poručio je emiratski ministar energetike Suhail al-Mazrui, dodavši da je zemlja uvjerena u vlastitu vojnu snagu koju će „uskoro podignuti na višu razinu”.

Diplomatski balans umjesto vojnog odgovora

Razloga zašto su upravo Emirati bili izloženi tako silovitim iranskim napadima ima više. Nisu samo geografski blizu Iranu – potpisali su i Abrahamove sporazume, normalizirali odnose s Izraelom i čvrsti su američki saveznik, što ih čini posebnim trnom u oku Teheranu.

UAE ima učinkovito ratno zrakoplovstvo i iskustvo u vojnim operacijama, ali svjesni su da moraju balansirati između pritiska i diplomacije. Iran je „susjed kojeg se ne može jednostavno ignorirati, kojeg se ne može bombardirati i s kojim se, htjeli-ne htjeli, mora živjeti“, objašnjava Sons. Stoga se odgovor zaljevskih država na iranske napade zasad svodi na oštre izjave, bez izravnog vojnog uključivanja.

Sve te države velesajmovima i marketinškim spektaklima nastoje popraviti narušenu reputaciju i što brže zaboraviti strahote rata. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je šteta već učinjena. „Model Dubaija je snažan i privlačan, ali nije neuništiv. Što rat dulje traje, to će biti veća šteta za ugled”, upozorava Sons. Sve se zaljevske države nadaju da će jednog dana opet postati ono što su nekoć bile – privlačne i sigurne destinacije na Perzijskom zaljevu. U raskošnim sajamskim dvoranama Abu Dhabija u to se ne sumnja. Barem ne javno.