Nakon višegodišnjih natezanja s regulatorima u Europskoj uniji Gazprom je ovaj tjedan, barem neslužbeno, objavio tarife za cijenu plina europskim zemljama. Iz podataka koje prenosi ruski dnevni list Izvjestija, pozivajući se na visoke izvore u Gazpromu, najskuplji plin u Europi je lani plaćala Makedonija, i to po cijeni od 564,3 dolara za tisuću kubnih metara.

Cijena ovisnosti
Osim Makedonaca, Gazprom je po najvišim cijenama plin prodavao i Poljskoj, Bosni i Hercegovini, Češkoj i Bugarskoj. Podaci Izvjestije pokazuju da je ruski plinski monopolist imao praksu da najveću cijenu plaćaju zemlje koje u potpunosti ili u velikom dijelu svojih potreba ovise o sibirskom plinu. Naravno, na cijenu utječu i ukupne količine kupljenog plina i udaljenost tržišta od same Rusije. Tako Velika Britanija koristi samo 10 posto ruskog plina i plaća najnižu cijenu od 313,4 dolara za tisuću kubika. Moskovski dnevnik piše da iako je 2012. prosječna cijena plina u europskim zemljama iznosila 413,1 dolara za 1000 kubnih metara, u prvih šest mjeseci iste godine Poljska je plaćala 525,5 dolara, BiH 512,2, Češka 503,1, a Bugarska 501 dolar. Hrvatske nema u ovom popisu jer je krajem 2010. Vlada Jadranke Kosor prekinula suradnju s Gazpromom i za dobavljača izabrala talijanski Eni. Tada je dogovorena trogodišnja suradnja prema kojoj Hrvatska dobiva 750 milijuna kubika plina godišnje. Cijena je u sferi poslovne tajne. Gazprom se ove godine ponovno pojavio na hrvatskom tržištu sklopiviši ugovor s Petrokemijom kojoj će isporučivati 20 posto njeznih potreba za plinom, 130 milijuna kubnih metara, po neslužbenoj cijeni od 2,29 kuna/m2 (oko 409 dolara za 1000 kubika).

Miljenko Šunić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin (HUSP), ističe da je očekivano da Gazprom u početku ima povoljniju cijenu za potrošače u Hrvatskoj, no da bi u narednom razdoblju ta cijena mogla itekako porasti.Pregovori s EU oko realizacije Sjevernog toga i Južnog toka prisili su Gazprom na veću transparentnost poslovanja s europskim zemljama i ujednačavanje cijene. Početkom prošle godine je došlo do značajnih usklađivanja dugogodišnjih ugovora koje je ruska tvrtka imala s francuskim GDF Suezom, njemačkim Wingasom te slovačkim, talijanskim i austrijskim tvrtkama. Tijekom godine je došlo do promjene ugovora i s drugim distributerima. EU je prisilio Gazprom da na ime ispravljenih cijena plina vrati distributerima više od 1,33 milijarde eura. Ruski energetski stručnjaci očekuju da će narednih godina, prvenstveno zbog pada cijena plina ali i oporavka europskog gospodarstva, doći do povećane potražnje za Gazpromovim plinom. Lani je Europa dobila 140,5 milijardi kubnih metara ruskog plina. Očekivanja Rusa za 2013. su na razini od 151,8 milijardi, a u 2015. se očekuje isporuka 209 milijardi kubnih metara plina. Europski analitičari ove prognoze smatraju preuveličanima te navode da nije realno očekivati da bi oporavak ekonomije bio takav da će se ukazati potreba za 30 posto više plina.

Vlastiti izvori plina
Hrvatska trenutno troši oko 3,5 milijardi kubnih metara plina godišnje, a ima izgrađenu infrastrukturu za više od šest milijardi. Iz vlastitih izvora naša zemlja može dobiti do dvije milijarde kubika plina. Iako Hrvatska nije ušla u glavni pravac Južnog toka, nedavno je u Zagrebu potpisan ugovor o izgradnji odvojka iz Srbije dugog 100 kilometra i vrijednog 60-ak milijuna eura koji će zajednički finacirati Gazprom i Plinacro. Preko njega će Hrvatska dobavljati 2,7 milijardi kubnih metara plina godišnje.