Srpska država će 9. ožujka na sjednici Skupštine dioničara unijeti u beogradski Aerodrom Nikola Tesla 28 parcela oko aerodroma u vrijednosti od 181,9 milijuna dinara (oko 1,5 mil. eura), za što će dobiti 120.521 dionica kompanije.

Iako povećanje dioničkog udjela iznosi samo 0,9 posto, zanimljivo je da se ova odluka donosi nakon izbora koncesionara, piše list Danas. Srbija će nakon ove dokapitalizacije povećati udjel u vlasništvu Aerodroma na 83,2 posto budući da jedna dionica vrijedi 1509,21 dinara. Već je prošle godine država prenijela u vlasništvo zemljište na kojem se nalazi Aerodrom u vlasništvo kompanije koja je do tada samo imala pravo korištenja.

Kaotična naselja
Pitanje je jesu li drugi sudionici u natječaju za koncesiji znali da će Nikola Tesla, najprometniji aerodrom u regiji, dobiti ovo zemljište u vlasništvo i bi li to možda utjecalo na proces izbora koncesionara. Ovo može biti tek prvi od ustupaka koje država daje koncesionaru, francuskoj kompaniji Vinci Airports, budući da se potpisivanje koncesijskog ugovora očekuje do kraja ožujka, navodi Danas.

Konzultant za strane investicije Mahmud Bušatlija kaže da može biti sporno što se u kompaniju unosi nešto što nije bilo predstavljeno drugim kandidatima za koncesiju, čime se mijenjaju uvjeti koncesije. "Meni ova promjena ukazuje da će ponuda Vinciju da investira 732 milijuna eura značiti da će ta prije svega građevinska kompanija ulagati u nešto što možda i nema veze s aerodromskim poslom.

Na primjer, može graditi industrijske komercijalne objekte u zoni između aerodroma i autoceste koje će izdavati sljedećih 25 godina. To mi djeluje realno jer ne vidim u što bi mogli uložiti više od 700 milijuna eura, budući da se za taj novac može izgraditi još jedan aerodrom ove veličine", objašnjava Bušatlija. Upravljanje aerodromima čini tek tri posto ukupnih prihoda koncerna Vinci. Francuski Vinci je pobijedio s ponudom jednokratne koncesijske naknade od 501 milijun eura, ali i investicije u aerodrom od 732 milijuna eura.

Mahmud Bušatlija dodaje da je kaotična izgradnja surčinskih naselja i Bežanijske kose onemogućila izgradnju druge uzletno-sletne staze za koju postoje projekti. 

Prevelika jamstva
Stručnjaci su ranije ukazivali na opasnosti koje vrebaju u pregovorima s koncesionarom i raznim jamstvima i ustupcima koje su države u susjedstvu davale prilikom dodjele koncesija. Albanija je za aerodrom u Tirani pristala da niti jedan drugi aerodrom u zemlji nema međunarodne letove. To je lani izbrisano, ali je koncesionar dobio produženje koncesije za još dvije godine.  Nešto slično sprema se i Srbiji budući da je predsjednik Aleksandar Vučić najavio ograničenje kapaciteta ostalih aerodroma u zemlji na milijun putnika godišnje, tvrdi list. Neke zemlje dale su jamstva koncesionarima da pod određenim okolnostima neće morati plaćaju koncesijsku naknadu, ili čak da imaju pravo na sredstva iz proračuna u slučaju pada prometa na aerodromu ili stečaja nacionalne zrakoplovne kompanije. 

Plan B za Air Serbiju

Uskoro bez državnih subvencija
Iako nisu poznati svi detalji plana B za kompaniju Air Serbia (Etihad), iz priopćenja menadžmenta naslućuje se da je kompanija ušla u tranziciju u kojoj se treba osloboditi državnih subvencija. "Hibrid" kojim Air Serbia objašnjava svoju novu poslovnu filozofiju je zapravo naziv za kompaniju koja će se baviti svim i svačim samo da bi povećala učinkovitost poslovanja, piše Danas.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’