Kinesko gospodarstvo, drugo najveće na svijetu, u 2025. suočava se s kompleksnim izazovima. Industrijska proizvodnja usporava pod pritiskom slabije domaće i inozemne potražnje, dok trgovinske tenzije sa SAD-om dodatno otežavaju izvoz. No, unatoč tome, kineska vlada nastavlja s “visoko proaktivnom” fiskalnom politikom usmjerenom na održavanje stabilnoga gospodarskog rasta i poticanje domaće potrošnje.

Nove mjere

Na godišnjem sastanku vlade u Pekingu potvrđen je cilj rasta BDP-a od pet posto, što je ujedno i najviša razina proračunskog deficita u posljednja tri desetljeća. Taj cilj odražava odlučnost Pekinga da se suprotstavi usporavanju ekonomije i globalnim nesigurnostima, istodobno naglašavajući potrebu za fiskalnim poticajima i reformama. BBC ističe kako je sniženje inflacijskog cilja na dva posto, najniže u više od 20 godina, odraz slabosti domaće potražnje, ali i pokušaj da se stvore uvjeti za stabilniji i održiviji rast. Fiskalna politika usmjerena je na povećanje javnih ulaganja i poticanje potrošnje, a vlada je najavila niz mjera koje će poduprijeti taj cilj.

Kineska vlada u 2025. provodi niz važnih fiskalnih mjera usmjerenih na održavanje gospodarskog rasta, unatoč usporavanju industrijske proizvodnje i vanjskim pritiscima. Ponajprije, povećala je proračunski deficit na četiri posto bruto domaćeg proizvoda, što je najviša razina u posljednja tri desetljeća, čime se otvara značajan prostor za veća javna ulaganja i fiskalne poticaje. U sklopu toga planira se izdavanje posebnih državnih obveznica u ukupnom iznosu od oko 6,2 bilijuna juana, odnosno oko 800 milijardi eura. Ta sredstva usmjerit će se na infrastrukturne projekte poput razvoja željezničke mreže, energetskog sektora i digitalne infrastrukture, ali i na podršku bankarskom sektoru te razvoj strateških industrija koje su ključne za dugoročni rast. Drugi važan segment odnosi se na poticanje domaće potrošnje, i to putem različitih poticaja za potrošače kojima je cilj ojačati potrošačku aktivnost unatoč nesigurnostima na tržištu rada i slabijem rastu plaća. Potvrdu otpornosti potrošača donose i podaci o rastu maloprodaje, koja je u svibnju zabilježila snažan rast od 6,4 posto, što je iznad očekivanja analitičara.

“Potrebno je ojačati potrošnju kao ključno pokretačko sredstvo rasta. Fiskalna politika mora biti proaktivnija, a monetarna primjereno labava kako bismo poboljšali i dotjerali skup mjera te ojačali izvanrednu protucikličku prilagodbu“, istaknuo je kineski premijer Li Qiang. Također je naglasio da će kineska vlada nastaviti s izdavanjem posebnih državnih obveznica za financiranje infrastrukturnih projekata i strateških industrija, unatoč pritiscima trgovinskih tenzija sa SAD-om. Istaknuo je kako su trgovinske tenzije sa SAD-om ozbiljan izazov za kinesku ekonomiju, ali i naglasio potrebu za održavanjem stabilnih i konstruktivnih odnosa.

Izdavanje obveznica

Sve te mjere nastavak su kineske “visoko proaktivne” fiskalne politike, usmjerene na stabilizaciju gospodarstva, poticanje potrošnje i ulaganja, unatoč vanjskim pritiscima i trgovinskim tenzijama, osobito u odnosima sa Sjedinjenim Državama. Vlada također planira fleksibilno povećanje ili ubrzanje izdavanja obveznica tijekom godine ako bude potrebno, kako bi dodatno podržala gospodarski rast i odgovorila na promjenjive uvjete na domaćem i međunarodnom tržištu.

Unatoč fiskalnim mjerama, kineska ekonomija suočava se s nizom izazova: trgovinske tenzije sa SAD-om, usporavanje globalne potražnje, te strukturni problemi poput demografskog pada i krize tržišta nekretnina. Stručnjaci iz Financial Timesa upozoravaju da kineska ekonomija i dalje ovisi o državnim poticajima, dok privatni sektor i inozemna ulaganja ostaju oprezni zbog regulatornih i geopolitičkih rizika. S druge strane, analitičari ističu kako su fiskalne mjere, ako se učinkovito provedu, ključne za stabilizaciju rasta. Oporavak će uvelike ovisiti o sposobnosti Pekinga da stabilizira tržište nekretnina, ojača potrošnju i prilagodi se globalnim trgovinskim tokovima.