Gradnja plinovoda iz pravca Zenice prema Bosanskom Brodu i dalje ka Hrvatskoj strateški je interes Federacije BiH, dok eventualno priključenje na projekt "Južni tok" kojega gradi ruski "Gazprom" to nije, kazao je u utorak predsjednik vlade ovog bosanskohercegovačkog entiteta Nermin Nikšić.

Objašnjavajući suzdržanost koju Federacija BiH ima u odnosu na sudjelovanje u projektu "Južni tok", čiji bi jedan krak iz Srbije mogao biti produžen i u BiH, Nikšić je novinarima u Sarajevu kazao kako odavno postoji odluka entitetskog parlamenta da se postojeća plinska mreža, koja se već oslanja na plinovod u Srbiji, razvija nastavkom gradnje plinovoda prema Hrvatskoj.

"Nije nam cilj zaustaviti stratešku opredijeljenost vlade Republike Srpske, ali bi FBiH bez ovog kraka Brod-Zenica plaćala dodatnih 300 kilometara transporta plina", kazao je Nikšić.

Uz jeftiniji transport plina, BiH bi u slučaju spajanja na plinski sustav Hrvatske imala mogućnost dobave energenata i iz drugih izvora a ne samo iz Rusije, kako je to sada slučaj.

Vlasti RS ranije su načelno prihvatile projekt gradnje plinovoda iz pravca Zenice prema Hrvatskoj, koji je trebao osigurati i širenje plinske mreže unutar tog entiteta, no naknadno su zamrznule sve aktivnosti na njegovoj provedbi. Umjesto toga vlada RS-a opredijelila se za projekt "Južni tok" odnosno gradnju potpuno novog magistralnog plinovoda iz Srbije ka Banjoj Luci.

Za provedbu tog projekta suglasnost mora dati BiH kao država, a to nije moguće ukoliko ga ne podrži i Federacija BiH.

Federalni premijer Nikšić najavio je kako će u iduća dva tjedna uslijediti sastanak nadležnih entitetskih i državnog ministra s ciljem dogovora o usuglašenoj energetskoj strategiji, čime bi se onda riješilo i pitanje eventualnog sudjelovanja u projektu "Južni tok".

Nikšić je podsjetio kako je cijeli taj projekt dvojben sa stajališta pravnih stečevina Europske unije, što se svakako mora riješiti prije donošenja konačne odluke.

Novi regulatorni okvir

Dobivanje kriptolicence u Hrvatskoj: ključni rokovi, uvjeti i koraci

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?