Održivost i pridržavanje klimatskih ciljeva na razini korporacija kao da u posljednje vrijeme padaju u drugi plan, sugerira Globalni barometar klimatskih rizika kojeg je ovih dana objavila revizorsko-konzultantska tvrtka EY.

Unatoč pristanku na ispunjavanje klimatskih obveza, manje od 41 posto velikih tvrtki diljem svijeta objavilo je tranzicijski plan za ublažavanje klimatskih promjena. Iako svjesne postojanja problema globalnog zatopljenja, tek nešto više od polovice (51%) kompanija postavlja strateške klimatske ciljeve u smjeru smanjenja emisije stakleničkih plinova i nakon 2030. godine.

Prema EY Barometru koji se objavljuje posljednjih šest godina te mjeri napredak u broju i kvaliteti objava povezanih s klimom prema standardima Radne skupine za financijska izvješća povezana s klimatskim promjenama (TCFD), kvaliteta i broj objava o klimi i klimatskim promjenama nastavljaju kvantitativno rasti – s 90 posto u 2023. godini na 94 posto u 2024.

Najbolja V. Britanija
“Ove godine ocjena kvalitete i broja objavljenih informacija povećala se na 54 posto te bilježi porast u odnosu na prošlogodišnjih 50 posto. Najveći rast kvalitete izvještaja iz godine u godinu bilježi sektor rudarstva, industrija u kojoj se kvaliteta objavljenih informacija u izvješću o održivosti povećala s 51 na 58 posto.

Unatoč tome, za rudarstvo, kao jednu od industrija koja najviše doprinosi stvaranju stakleničkih plinova, a time i globalnom zatopljenju, ovaj je postotak još uvijek nizak. U većim zemljama, koje su ujedno i veći zagađivači, te razine još su niže”, istaknula je Ivana Krajinović, partnerica i voditeljica Odjela financijsko-računovodstvenog savjetovanja i izvještavanja o održivosti u EY-u Hrvatska.

Najveće usvajanje tranzicijskih klimatskih planova može se vidjeti u Velikoj Britaniji (66%) i u zemljama Europske unije (59%), dok su te razine najniže u zemljama Bliskog istoka (29%), što i nije iznenađujuće uzimajući u obzir regulatorno okruženje u navedenim zemljama.

EY u Globalnom barometru navodi i ključne korake koje bi tvrtke trebale razmotriti ako doista žele ubrzati svoju tranziciju prema održivosti i što bolje utjecati na budućnost. U skladu s tim, zbog klimatske tranzicije potrebno je dodatno istražiti nove poslovne modele u kojima bi se osiguralo dovoljno resursa timu za održivost.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

“Ovogodišnji EY Globalni barometar klimatskih rizika pokazuje postojanje zabrinjavajuće nepovezanosti između klimatskih ciljeva i korporativnih aktivnosti za njihovo postizanje. Ovo bi mogao biti ključan trenutak za lidere koji bi trebali usvojiti i donijeti stvarnu promjenu. Fokus poslovanja bi se trebao usmjeriti prema stvarnim koracima, gdje strategija dekarbonizacije nije samo prividna i privremena, već stvarna i dugoročna”, zaključuje Krajinović.

Zanimljivo je kako se ovakvi trendovi bilježe upravo u godini koja je iznimno važna i za hrvatske tvrtke, u kontekstu izvješćivanja o održivosti. Novi Zakon o računovodstvu, naime, donosi povećanje broja obveznika izvješćivanja o održivosti. Prije je ta obveza zahvaćala oko 70 poduzeća, a sada će to biti oko 500 poduzeća.

Prošireni sadržaj izvješća
Proširuje se sadržaj izvješća i točnije su određene informacije koja poduzeća trebaju objavljivati. Tzv. dvostruka materijalnost odnosi se na sve one stavke koje predstavljaju utjecaj ljudi i okoliša na poduzeća, ali i utjecaj poduzeća na ljude i okoliš.

HGK je prije godinu i pol pokrenuo prvi hrvatski nacionalni model ocjenjivanja ESG praksi poduzeća – ESG rating HGK. ESG rating HGK usklađen je s Europskim standardima izvješćivanja o održivosti. Poduzeća mogu upitniku pristupiti online, a novi krug ocjenjivanja je u tijeku. U narednih nekoliko godina broj obveznika će se kontinuirano povećavati. Trenutni obveznici su subjekti od javnog interesa s više od 500 zaposlenih.

Od 2025. s predajom izvješća u 2026. obveznici su veliki poduzetnici koji ispunjavaju dva od tri uvjeta: 25 milijuna eura aktive, 50 milijuna eura prihoda i 250 zaposlenih. U 2027. izvješća će predavati i mala i srednja poduzeća čije su dionice uvrštene na burzi, male i jednostavne kreditne institucije te vlastita društva za osiguranje i reosiguranje, a u 2029. godini i poduzetnici izvan EU koji ostvaruju dovoljno značajne prihode putem svojih podružnica.