Posljednji podaci o neočekivanom rastu proizvodnje u eurozoni iznenadili su ekonomiste koji smatraju da je to glavni pokazatelj izlaska iz duge recesije. Proizvodnja je u srpnju rasla po prvi puta u zadnje dvije godine što bi moglo značiti, zaključuju analitičari, da se područje zajedničke valute polako oporavlja. Indeks proizvodnje PMI kojega izračunava Markit Economics, u srpnju je iznosio 50,1, a sve što je iznad 50 upućuje na rast. Indeks je u lipnju iznosio 48,8.

Nezaposlenost još divlja
Posebno ohrabruje podatak da su rast veći od očekivanog zabilježili motori ekonomije eurozone – Njemačka i Francuska. Također raste i indeks poslovnog povjerenja u Francuskoj tako da su utihnuli glasovi koji su govorili da je ta zemlja sljedeća velika glavobolja eurozone. Kada se još uzme u obzir da je španjolski BDP dan ranije pao manje od očekivanog, slika gospodarstva eurozone postaje sve svijetlija.Naravno da svi problemi eurozone time neće biti riješeni još dulje vrijeme, budući da se Grčka još uvijek nije izvukla, a nezaposlenost je gorući problem u većini zemalja eurozone. Podaci o rastu proizvodnje ipak bi mogli biti signal o ispunjavanju preduvjeta za njihovo rješavanje. "Oporavak eurozone izuzetno je važan i za Hrvatsku jer naše gospodarstvo teško može rasti bez oporavka u eurozoni. No, rast eurozone bit će nešto slabiji, a time i oporavak.  Osim toga, trebamo biti svjesni i naših strukturnih slabosti koje će utjecati na naše efikasno korištenje činjenice da se eurozona oporavlja", kaže Zdeslav Šantić, ekonomski analitičar Societe-Generale Splitske banke. Šantić kaže da se u eurozoni očekuje blagi oporavak u drugoj polovici ove godine, a isto su ustvrdili i u Bloombergu.

Međunarodni monetarni fond prognozirao je pad BDP-a eurozone od 0,6 posto.  Povoljni podaci mogli bi utjecati i na aktere ekonomske i monetarne politike. "Europska centralna banka mogla bi se početi osjećati samouvjerenije u svojim očekivanjima rasta cijele regije", poručuje Chris Williamson, glavni ekonomist Markita.  Predsjednik ECB-a Mario Draghi izjavio je početkom srpnja da bi se izvoz eurozone trebao povećavati u skladu s oporavkom potražnje za dobrima na globalnoj razini, upozorivši da još uvijek postoji nepovoljno gospodarsko okruženje. Upravo bi globalna potražnja mogla predstavljati novi problem za eurozonu, budući da podaci objavljeni prije nekoliko dana pokazuju da je kinesko gospodarstvo u srpnju oslabilo više od očekivanog, pobudivši sumnje da će Peking ispuniti planirani gospodarski rast. Markitov indeks PMI 47,7 posto govori da proizvodnja u toj zemlji usporava, a tržište rada sve je lošije. 

Posrće tigar
To bi moglo utjecati na globalno gospodarstvo, što već osjeća tehnološki div Apple koji osjeća pad potražnje za svojim proizvodima u Kini. Njezino usporavanje postaje sve veća opasnost za globalni oporavak, dok pojedini analitičari smatraju da je Kina postala svojevrstan talac niske potražnje iz drugih zemalja i prekapacitiranosti domaćeg tržišta. Pad  kineske proizvodnje osjećaju i Australci čija rudna bogatstva Kinezi kupuju u sve manjim količinama. Stoga bi oporavak eurozone mogao utjecati i na kineski rast.