Europska plinska ‘zimnica’ dostajat će samo u slučaju blage zime

Autor: Tomislav Pili , 29. rujan 2022. u 22:00
Snižavanje potrošnje na razinu da sačuva zalihe plina za najhladnije mjesece težak je izazov, i politički i logistički/Shutterstock

Plinska skladišta u prosjeku su napunjena iznad 85 posto, hoće li to biti dovoljno?

Europska skladišta plina gotovo su napunjena do vrha, ali plan država o relativno bezbolnom premoštenju nedostatka ruskog plina srušit će se kao kula od karata ako ova zima bude oštrija od prijašnjih.

Kako prenosi Deutsche Welle, njemački ministar gospodarstva nedavno je izjavio kako su njemačke rezerve plina visoke, pa “ako budemo imali sreće s vremenom, imamo šanse da kroz zimu prođemo bez problema”. No, ključno je “ako”.

Pojeftinjenje u proljeće
Stoga mnogi postavljaju pitanje može li Europa izbjeći zimske nestašice plina nakon što je Rusija prekinula isporuku? Procjene tvrtke za analizu podataka Enverus Intelligence pokazuju kako bi u slučaju nižih temperatura od uobičajenih europske zalihe plina bile ispražnjene do veljače, ako ne bi bilo racioniranja potrošnje, kaže analitičar te tvrtke Krishna Sapkota.

“S ciljanih 15 posto smanjenja potrošnje, koliko je propisala Europska komisija, Europa će vjerojatno uspjeti proći kroz zimu unatoč prekidu dobave iz Rusije, ako temperature budu prosječne”, dodaje Sapkota.

Cijena plina za europske se kupce gotovo udvostručila između lipnja i početka rujna. Tijekom ovoga mjeseca cijena nizozemskih terminskih ugovora za isporuku u listopadu kretala se iznad 250 dolara za megavatsat, što je gotovo 400 posto više nego prije godinu dana. Toliki rast cijene već se odrazio na potrošnju.

Potrošnja stanovništva ove je godine 12 posto manja, a industrijskih potrošača čak za trećinu u odnosu na petogodišnji prosjek. U odnosu na prošlu godinu, potrošnja je niža 14 posto. Analitičari američke investicijske banke Goldman Sachs očekuju da će europske veleprodajne cijene plina pasti sa sadašnjih razina od 215 eura za MWh na manje od 100 eura do kraja prvog tromjesečja iduće godine.

108

milijardi prostornih metara puni je kapacitet europskih plinskih skladišta

Ali pod uvjetom “uobičajenih zimskih vremenskih prilika”, odnosno relativno blage zime kakvima smo svjedočili posljednjih nekoliko godina.

EU je lani iz Rusije uvezao 155 milijardi prostornih metara prirodnog plina, odnosno 40 posto ukupne potrošnje. Alternativni izvori energije koje EK planira do kraja ove godine – ukapljeni prirodni plin, biometan, sunčeva energija i dizalice topline – zamijenit će oko 102 milijarde prostornih metara, prema REPowerEU planu.

Krajem srpnja članice EU-a dogovorile su smanjenje potrošnje za 15 posto između kolovoza ove i ožujka iduće godine. Međutim, snižavanje potrošnje na razinu da sačuva zalihe plina za najhladnije mjesece težak je izazov, i politički i logistički.

Podaci udruge europskih operatera plinske infrastrukture pokazuje da zapunjenost skladišta plina u državama-članica trenutno prelazi 85 posto, odnosno 90 milijardi prostornih metara. Time je i prije vremena ispunjen zahtjev Bruxellesa da skladišta do 1. studenog budu zapunjena najmanje 80 posto.

Ukupni kapacitet europskih skladišta je oko 108 milijardi kubika. Puni kapaciteti skladišta omogućili bi europskim državama tromjesečnu bezbrižnu potrošnju, tvrdi britanski think-tank Aurora Energy Research.

Ključeve drže dvije države
Međutim, koliko će europska plinska “zimnica” točno potrajati, nitko ne može sa sigurnošću reći. U Goldman Sachsu ocjenjuju da će skladišta krajem ožujka biti na 20 posto kapaciteta. S druge strane, energetska konzultantska tvrtka Wood Mackenzie smatra da bi neuobičajeno hladna zima na sjevernoj hemisferi europske plinske zalihe mogla iscrpiti na 4 posto kapaciteta dolaskom proljeća.

Stoga ključeve energetski relativno sigurne zime u Europi drže Njemačka i Francuska. U Njemačkoj se nalazi gotovo četvrtina europskih skladišnih kapaciteta. Tamošnja skladišta mogu izdržati do tri mjeseca prosječne potrošnje.

Njemačka je lani 55 posto svojih potreba za plinom zadovoljila iz Rusije, a sada vlada u Berlinu užurbano traži nove dobavljače. Tijekom prošlotjednog posjeta kancelara Olafa Scholza zaljevskim državama, energetska kompanija RWE skloplia je sporazum s naftnom kompanijom Abu Dhabija o isporuci ukapljenog plina.

Ugovor, koji prati i memorandum o razumijevanju za višegodišnju opskrbu, započet će relativno malom isporukom od 137.000 kubika plina. No, to će biti prva isporuka koja će proći kroz novoizgrađeni LNG terminal Brünsbuttel blizu Hamburga.

Francuska također radi na “planu B”. Operateri električne i plinske mreže, RTE i GRTgaz, objavili su kako će smanjenje potrošnje energije tijekom zime biti neophodno. To posebno vrijedi za struju. Naime, proteklih godina Francuska je u prosjeku godišnje proizvodila 43 teravatsati (TWh) električne energije.

Međutim, ove će godine, zbog niskih vodostaja koji su smanjili proizvodnju iz hidroelektrana te privremene obustave rada dijela nuklearnih elektrana, ukupna proizvodnja pasti na 33 TWh. U najvjerojatnijem scenariju oko 75 posto francuskih nuklearnih elektrana bit će dostupno u siječnju. U slučaju vrlo hladne zime, Francuskoj bi nedostajalo oko 5 posto plina, ističe GRTgaz.

Švedska pronašla i četvrtu rupu u Sjevernom toku

Švedska obalna straža otkrila je četvrto curenje plina na oštećenim plinovodima Sjeverni tok, rekla je glasnogovornica obalne straže za list Svenska Dagbladet. Europska unija sumnja da je sabotaža uzrok curenja. 'Dva od ova četiri nalaze se u švedskoj ekskluzivnoj gospodarskoj zoni', rekla je glasnogovornica obalne straže Jenny Larsson. Druga dva curenja plina odnose se na dansku ekskluzivnu gospodarsku zonu. Obalna straža nije odmah odgovorila na Reutersov zahtjev za komentarom u četvrtak. Premda nijedan od plinovoda nije bio u uporabi u vrijeme podvodnih eksplozija, oba su bila napunjena plinom koji izlazi u Baltičko more od puknuća u ponedjeljak. Do četvrtog curenja došlo je na plinovodu Sjeverni tok 2, u blizini velike rupe pronađene na obližnjem Sjevernom toku 1.

Komentirajte prvi

New Report

Close