Donald Trump uvodi carine nizu zemalja za koje tvrdi da je SAD u odnosu na njih u trgovinskom deficitu. Naziva ih ‘prljavom 15-oricom’, a današnji dan naziva Danom oslobođenja. Carine se odnose redom na gospodarski jake zemlje i teritorije koje su u pravilu, osim primjerice Kine, i američki saveznici.

Današnji je dan Trump ponovno pompozno najavio pred brdom novinara, a da se zapravo o svemu ne zna – ništa. Ekonomski konzultant Damir Novotny podsjeća da, kao i prije, ne znamo kako će taj mehanizam upravljanja carinama funkcionirati i na što će se odnositi. Ne zna se kako će Trump provesti tu svoju odluku, ako i nju ne promijeni, što ne bi bilo prvi put.

Pragmatični razlozi
“Trenutno on američkom vladom upravlja svojim izvršnim uredbama, a to nisu zakoni. Veliko je pitanje kako će to proći kroz zakonsku proceduru, odnosno kako će to moći ozakoniti, to je jedno od suštinskih pitanja”, kaže Novotny. Istina je da se ni mnogi republikanci ne slažu s tom Trumpovom idejom.

Novotny: Vraćanje proizvodnje je iluzija, nitko nema motiv da proizvodi u Americi osim onih koji su već ondje.

“Trump ima vrlo pragmatičan razlog za uvođenje carina. On želi sniziti porez na dohodak, što je njegovo predizborne obećanje, isto kao i uvođenje carina, to bi išlo u korist njegova biračkog tijela, što su prije svega radnička klasa, ali i poduzetnici. Jer, porez na dohodak ne odnosi se samo na plaće, nego i na dobit. To on želi sniziti, ali će mu onda nastati veliki manjak, i to na već ogroman postojeći manjak u proračunu savezne države.

Jedini izvor dodatnih prihoda su carine, i to je njegov osnovni motiv, ništa drugo”, kaže Novotny te dodaje da su priče o tome da želi vratiti proizvođače u SAD neostvarive. “To je iluzija jer su troškovi proizvodnje u Americi vrlo visoki, plaće su vrlo visoke u odnosu na usporedive zemlje, pa nitko i nema motiv da proizvodi u Americi osim onih koji su već ondje”, kaže Novotny. Ističe i da Trumpove tvrdnje uvijek treba provjeriti.

“Kod izjava predsjednika Trumpa trebamo biti jako oprezni jer on vrlo često govori poluistine ili neistine. Prva je poluistina da je deficit u trgovini između SAD-a i EU veći od 300 milijardi dolara, a nije nego je za prošlu godinu bio 200 milijardi dolara, i to u robnome izvozu. Ali pritom nije uzimao u obzir nerobni izvoz, odnosno izvoz digitalnih usluga, koji je daleko veći od robnog izvoza.

SAD izvozi na europsko tržište daleko više digitalnih usluga nego robe, poput Microsoftovih proizvoda, Netflixa, HBO-a, svih tih platformi koje nude digitalne usluge, a amerčke su kompanije. Europska unija uvijek ima na raspolaganju, i o tome se već dulje vrijeme razgovara, mehanizam uvođenja posebnih poreza na te usluge”, matra naš sugovornik.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Europska unija je zbog najava američkog predsjednika objavila dokument u kojem obrazlaže kolika je doista trgovinska bilanca, kao i kolika su zapravo bila uvozna davanja. U njemu stoji da je ukupna bilateralna trgovina uslugama između EU-a i SAD-a iznosila 746 milijardi eura u 2023. EU je izvezao 319 milijardi eura usluga u SAD, dok je uvezao 427 milijardi eura iz SAD-a; to je rezultiralo deficitom u trgovini uslugama od 109 milijardi eura za EU.

“Što se američkih proizvoda tiče, bilo je jedino carinskih zabrana na neke proizvode poput genetski modificiranih poljoprivrednih proizvoda. U EU se nije mogla prodavati GMO soja kao osnovna poljoprivredna sirovina koje su Amerikanci najveći proizvođači, a to je osnovni proizvod za stočnu hranu, ali i neke druge proizvode. Genetski modificirana soja nije mogla u Europi pronaći tržište, kao i neka kemijska zaštitna sredstva poput herbicida”, kaže Novotny. Europa dakle ima prostora odgovoriti na Trumpove carine ako ih bude.

“Apsolutno će Europa u slučaju uvođenja carina imati načina da odgovori na isti način, ponajprije kod digitalnih proizvoda. Nemamo zasad nikakve poreze na njih, te se usluge izravno plaćaju, često i preko servisa koji su opet američki, poput PayPala. Nema nikakvih carina ni poreza, oni isisavaju europsko tržište tim relativno skupim digitalnim proizvodima, da ne govorim još i o softverima.

Trump stalno govori kako bi Europa trebala kupovati više američkih automobila. No, automobili proizvedeni u Americi od američkih proizvođača jednostavno nisu konkurentni u usporedbi s europskima, skuplji su, veći i više troše. Dosta se američkih proizvoda i proizodi u Europi, ali ono što doista kupujemo jest njihova poljoprivredna mehanizacija koja jest superiorna, poput John Deerea, New Hollanda koji su dominantni na europskom tržištu. Tu je i sjemenska roba, snažno je prisutan Pioneer kao proizvođač sjemena koji je u Hrvatskoj praktično dominantan. To bi bili proizvodi na koje Europska unija može uvesti carine”, kaže naš sugovornik.

EU je moćno tržište
Novotny je unatoč najavama Donalda Trumpa optimističan, smatra kako će se sigurno naći način da se situacija iznivelira.

“Ne treba zaboraviti kako je Europa jedno lukrativno tržište, financijski veoma jako moćno s 20,29 bilijuna dolara BDP-a, koliko se očekuje za ovu godinu. K tome je vrlo nisko zadužena, primjerice Njemačka ima javni dug od tek 65 posto BDP-a, kod SAD-a je to 122 posto. U većini slučajeva europski je proizvod superiorniji američkome, tome je dokaz, recimo, Airbus čiji su zrakoplovi daleko nadmoćiji Boeingovima”, zaključuje Novotny.