Europski čelnici, među njima i hrvatski premijer Zoran Milanović, okupit će se u srijedu popodne na summitu u Bruxellesu na kojem će razgovarati o borbi protiv utaje poreza i o energetskim pitanjima.

Europska unija se želi obračunati s poreznim prijevarama, utajama poreza i poreznim oazama. Zbog raznovrsnih načina izbjegavanja poreza Europska unija prema procjenama godišnje gubi tisuću milijardi eura ili dvije tisuće eura po glavi stanovnika. Nešto manje od tisuću milijardi iznosi sedmogodišnji proračun EU-a.

Borba protiv poreznih utaja došla je u središte pozornosti nakon što je izbila afera s golemom mrežom poreznih oaza tzv. Offshore Leaks. Skupina svjetskih istraživačkih novinara otkrila je razgranat i uhodan sustav skrivanja novca od poreznih vlasti na odabranim egzotičnim lokacijama. To pitanje je još aktualnije s obzirom da se u trenutku krize smanjuju sredstva za socijalne potrebe, poticanje rasta i zapošljavanja, a na poreznim utajama godišnje se izgubi približno koliko se uloži u javno zdravstvo.

Kao jedno od rješenja za taj problem predlaže se automatska razmjena podataka o bankovnim računima, uključujući i kamate na štednju u zemljama koje štite bankarsku tajnu. Austrija i Luksemburg, koje su izuzete iz mehanizma automatske razmjene podataka, još uvijek iskazuju suzdržanost prema tome.

Ministri financija zemalja članica EU-a postigli su prošli tjedan o dogovor o mandatu Europskoj komisiji da započne pregovore o oporezivanju štednje s pet trećih zemalja – Švicarskom, Lihtenštajnom, Andorom, Monakom i San Marinom, koje se smatraju poreznim oazama, kao i o razmjeni podataka o kamatama na štednju. Nije međutim postignut dogovor o direktivi o razmjeni podataka o kamatama na štednju unutar Unije zbog protivljenja Austrije i Luksemburga.

Pregovori o automatskoj razmjeni podataka zapinju još od 2008. godine jer se Austrija i Luksemburg protive ukidanju bankarske tajne, a nema naznaka da bi se u srijedu mogao postići konsenzus o tom pitanju. Iako je bilo određenih najava o popuštanju u njihovim stajalištima, Austrija i Luksemburg ističu da ne mogu pristati na nova pravila unutar EU-a dok se ne postigne dogovor s pet trećih zemalja.

Što se tiče energije, zemlje članice žele riješiti razmrvljenost energetskog tržišta zbog čega rastu cijene energenata za građane i poduzeća i smanjiti ovisnost o uvozu energenata kroz stabilnu domaću proizvodnju energije.

Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy, koji će predsjedavati summitom, upozorava na opasnost da Europa postane jedini kontinent koji će ovisiti o uvozu energije, odnosno da će EU 2035. godine više od 80 posto potrošnje energije zadovoljavati uvozom, što će negativno utjecati na konkuretnost europskih poduzeća.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Europskoj uniji potrebna su golema ulaganja u razvoj čistih izvora energije, u izgradnju novih proizvodnih kapaciteta i razvoj energetske infrastrukture kako bi mogla ostati globalno konkurentna i sniziti cijene energije.

Van Rompuy ističe da će trebati investirati tisuću milijardi do 2020. godine, ali se u nacrtu zaključaka koje bi čelnici trebali usvojiti, ne spominju nikakve brojke. To je i razumljivo jer je dobar dio članica ponovno u recesiji i prisiljene su smanjivati svoje proračune kako bi bi dugove držale pod kontrolom, a i dogovor o sedmogodišnjem proračunskom okviru postignut je na račun smanjenja izdvajanja za financiranje energetske infrastrukture u odnosu na iznos koji je tražila Komisija.

U nacrtu zaključaka kaže se da svaka država članica suvereno odlučuje na koje će se vrste energije oslanjati, ali da su dužne obavijestiti ostale članice o odlukama koje mogu imati velikog utjecaja na njih ili na globalno tržište.

Što se tiče obnovljivih izvora energije, u nacrtu zaključaka se kaže da treba voditi računa o tome koliko se u to ulaže i što se za to dobije. Problemi s obnovljivim izvorima energije su nepouzdanost i nemogućnost skladištenja viška energije koja se dobije snagom vjetra ili iz solarnih panela. EU je kao cilj zacrtao da do 2020. godine 20 posto utrošene energije bude iz obnovljivih izvora.

Kao mogući izvori energije nameću se plin i nafta iz škriljevca, koji Sjedinjene Države uspješno iskorištavaju već godinama. Međutim, u Europi nema suglasnosti oko toga zbog straha da bi tehnologija dobivavanja plina i nafte iz škriljevca mogla dovesti dovesti do onečišćenja podzemnih voda.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso u utorak je u govoru zastupnicima Europskog parlamenta u Strasbourgu istaknuo da su Sjedinjene Države na putu da postanu izvoznik umjesto uvoznika plina zahvaljujući procvatu proizvodnje plina iz škriljevca.

Cijena industrijskog plina 2012. godine bila je četiri puta niža u Sjedinjenim Državama nego u Europi, a po cijene električne energije Europa je skoro gotovo dvostruko skuplja.