Pred Europom je trenutak preobrazbe. Kriza je izbrisala godine ekonomskog i socijalnog napretka i ukazala na strukturne slabosti europske ekonomije.

U međuvremenu, svijet se užurbano kreće prema naprijed, a dugoročni izazovi – globalizacija, pritisak na resurse, starenje – se pojačavaju. Europska unija mora preuzeti kontrolu nad svojom budućnosti, ističe se u Strategiji za pametan, održiv i uključiv rast Europske komisije.Ta je strategija nastala kao rezultat težnje da Europska unija iz krize izađe jača i da se Unija transformira u pametnu, održivu i uključivu ekonomiju koja će ostvarivati visoke stope zaposlenosti, produktivnosti i društvene povezanosti. Strategija Europa 2020. donosi viziju europske socijalne tržišne ekonomije za 21. stoljeće.Nedavna ekonomska kriza je bez presedana u novije vrijeme, a stabilne vrijednosti ekonomskog rasta i stvaranja radnih mjesta u proteklom desetljeću jednostavno su izbrisane – BDP je u 2009. godini pao četiri posto, industrijska proizvodnja pala je na razinu iz 1990-ih godina, a 23 milijuna ljudi, 10 posto radno aktivnog stanovništva je nezaposleno. Kriza je došla kao veliki šok za milijune ljudi te je ukazala na temeljne slabosti ekonomije EU.Zato je zadatak da se osigura budući ekonomski rast mnogo teži.

Još uvijek krhka situacija u financijskom sustavu usporava oporavak, dok tvrtke i kućanstva imaju problema s posuđivanjem, trošenjem i ulaganjem. Kriza je žestoko djelovala na naše javne financije, s prosječnim deficitom od 7 posto BDP-a i razinom duga preko 80 posto BDP-a – dvije godine krize izbrisale su 20 godina fiskalne konsolidacije. Potencijal rasta se prepolovio tijekom krize. Postoji rizik od gubitka mnogih investicijskih planova, talenata i ideja zbog nesigurnosti, trome potražnje i nedostatka sredstava.Izlazak iz krize trenutačni izazov, ističe se u Strategiji, no najveći je izazov izbjeći refleksnu reakciju pokušaja vraćanja na situaciju koja je bila prije krize. Čak i prije krize postojala su mnoga područja u kojima Europa nije dovoljno brzo napredovala u usporedbi s ostatkom svijeta.Tako je europska prosječna stopa rasta bila je strukturno niža od prosječne stope rasta naših glavnih ekonomskih partnera, uglavnom zbog jaza u produktivnosti koji se povećao unutar prošlog desetljeća.

Većina toga je posljedica razlika u poslovnim strukturama zajedno s nižim razinama ulaganja u područje istraživanja i razvoja te inovacija, nedovoljne upotrebe informacijskih i komunikacijskih tehnologija, nesklonosti nekih dijelova naših društava da prihvate inovacije, zapreka pristupu tržištu i nedinamičnog poslovnog okruženja.Unatoč napretku, europske stope zaposlenosti – u prosjeku 69% za stanovništvo između 20 i 64 godine – još su uvijek značajno niže od onih u ostalim dijelovima svijeta. Zaposleno je samo 63% žena u odnosu na 76% muškaraca. Od starijih radnika (55-64 godine) zaposleno je tek 46%, za razliku od više od 62 % u SAD-u i Japanu.  Europljani u prosjeku rade 10% manje sati od radnika u SAD-u i Japanu.Također, dolazi do ubrzanog starenja stanovništva.

Kako se baby-boom generacija umirovljuje, tako će se radno aktivno stanovništvo EU od 2013./2014. početi smanjivati. Broj ljudi starijih od 60 godina raste dvostruko brže nego prije 2007. godine – za gotovo dva milijuna godišnje u usporedbi s prijašnjih milijun. Manji broj radno aktivnog stanovništva zajedno s većim udjelom umirovljenika dodatno opterećuje sustav socijalne skrbi.Zato Strategija Europa 2020. predlaže tri prioriteta koji se međusobno nadopunjuju, a to su Pametan rast, odnosno razvijanje ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji, zatim, održiv rast, tj. promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija i konkurentnija i konačno uključiv rast, ili njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi društvenu i teritorijalnu povezanost.

Europska unija je definirala i gdje želi biti 2020. godine, a Europska komisija je predložila sljedeće glavne ciljeve EU:  75 posto populacije u dobi između 20- 64 godina trebalo bi biti zaposleno;  tri posto BDP-a EU treba investirati u istraživanje i razvoj;  treba ispuniti zacrtane klimatsko-energetske ciljeve "20/20/20" (uključujući i povećanje do 30 posto smanjenja emisije ukoliko okolnosti dozvoljavaju); postotak osoba koje rano napuste školovanje trebao bi biti ispod 10 posto, a najmanje 40 posto mlađe generacije trebalo bi završiti tercijarni stupanj obrazovanja; 20 milijuna manje ljudi trebalo bi biti u opasnosti od siromaštva.Kako u Strategiji zaključuje Europska komisija, ovi su ciljevi međusobno povezani i presudni za naš opći uspjeh. Kako bi osigurala da svaka zemlja članica prilagodi strategiju Europa 2020. svojoj specifičnoj situaciji, EK predlaže da ciljevi EU budu pretvoreni u nacionalne ciljeve i putanje.

Vodeće inicijative EK

Unija inovacija
Unapređenje uvjeta i dostupnosti financiranja za istraživanje i inovacije.

Mladi u pokretu 
Povećanje učinka obrazovnih sustava i olakšanja ulaska mladih na tržište rada.

Brzi paketi kao odgovor na rastuće troškove

Energetska tranzicija postaje stvar opstanka za SME sektor

Umjetna inteligencija

AI alati dostupni svima ulaganje su u gospodarski i društveni napredak

Digitalni program za Europu 
Brže širenje brzog interneta te korištenja prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta za kućanstva i tvrtke.

Resursno učinkovita Europa 
Razdvajanje ekonomskog rasta od korištenja resursa, povećanje korištenja obnovljivih izvora, modernizacija transporta i promicanja energetske učinkovitosti.

Ind. politika za globalizacijsko doba 
Unapređenje poslovnog okruženja, prvenstveno za male i srednje poduzetnike, te razvoj snažne i održive globalno konkurentne industrijske osnove.

Nove vještine i radna mjesta 
Modernizacija tržišta rada te osnaživanje ljudi razvojem njihovih vještina tijekom cijeloga života.