Dugo vremena neprimijećena rupa u sankcijama omogućavala je Rusiji i Bjelorusiji unosan posao vrijedan milijarde: gnojiva su, unatoč opsežnim sankcijama, slobodno i bez carina stizala na europsko tržište. Sada je Europska unija odlučila stati tome na kraj. Kako izvještava njemački Bild, Europski parlament je u srijedu donio odluku o uvođenju kaznenih carina na ruska i bjeloruska gnojiva.

Nova pravila

U susjednoj državi stižu velika ograničenja za dizelaše, vrijedit će i za Hrvate a kazne su visoke

Ono što na prvi pogled zvuči kao specijalizirana tema, moglo bi imati osjetne posljedice na cijene proizvoda u domaćim supermarketima. Naime, gnojiva su od presudne važnosti za poljoprivrednu proizvodnju. Do sada je otprilike četvrtina ključnih gnojiva korištenih unutar Europske unije stizala upravo iz Rusije. Njihova privlačna cijena bila je rezultat znatno nižih ekoloških standarda, manjih davanja na emisije CO2 te proizvodnje koja se temeljila na jeftinom ruskom plinu pod državnom kontrolom.

S druge strane, europski proizvođači gnojiva godinama su se borili s visokim cijenama energije, strogim ekološkim propisima i značajnim pristojbama na CO2. Velike tvrtke, poput njemačkog diva SKW Piesteritz iz pokrajine Saska-Anhalt, našle su se u borbi za opstanak. Očekuje se da će nove carine konačno zaustaviti ovu dugogodišnju nelojalnu tržišnu utakmicu i stvoriti ravnopravnije uvjete za sve.

Odluku Europskog parlamenta pozdravio je i premijer njemačke savezne pokrajine Saska-Anhalt, Reiner Haseloff (71, CDU). U izjavi za Bild, Haseloff je naglasio: “Već duže vrijeme, a posljednji put u razgovoru s Ursulom von der Leyen u Bruxellesu, zalagao sam se za uvođenje kaznenih carina na rusko gnojivo.” Prema njegovim riječima, ova odluka “ojačat će konkurentnost naše domaće kemijske i osnovne industrije.”

Kontroverzni prijedlozi

Najluđe ideje Ryanaira za smanjenje troškova: Od stajaćih mjesta do ‘poreza na debljinu’

Iako postoji mogućnost, rast cijena hrane nije neizbježan. Istina je da više cijene gnojiva mogu povećati troškove poljoprivredne proizvodnje. Međutim, važno je napomenuti da je veći dio potreba za gnojivom za tekuću sezonu već osiguran. Također, gnojiva čine samo jedan dio ukupnih troškova u poljoprivredi, a konačna cijena proizvoda ovisi o nizu drugih čimbenika, uključujući vremenske uvjete, cijene energije, potražnju na tržištu te globalnu trgovinsku politiku.

Norbert Lins (47, CDU), predsjednik Odbora za poljoprivredu Europskog parlamenta, smatra da Europska unija ipak ima odgovornost djelovati. “Ako cijene značajnije porastu, morat ćemo brzo osigurati pomoć poljoprivrednicima – primjerice, kroz privremenu suspenziju pristojbi na CO2,” izjavio je Lins, signalizirajući spremnost na intervenciju radi zaštite poljoprivrednog sektora.