Sukob nije snažnije pogodio cijenu nafte, ali bi njegovo širenje to moglo promijeniti.
Eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla bi podići cijene nafte do kraja godine iznad 100 dolara i preokrenuti silazni trend, koji je proizišao iz posustajanja potražnje zbog slabog gospodarstva, upozorila je Svjetska banka u ponedjeljak.
Barel bi u četvrtom tromjesečju trebao u prosjeku stajati 90 dolara, prognozirala je Banka u izvješću o tržištima robe, a u cijeloj godini u prosjeku 81 dolar.
Eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla bi podići cijene nafte do kraja godine iznad 100 dolara i preokrenuti silazni trend, koji je proizišao iz posustajanja potražnje zbog slabog gospodarstva, upozorila je Svjetska banka u ponedjeljak.
Barel bi u četvrtom tromjesečju trebao u prosjeku stajati 90 dolara, prognozirala je Banka u izvješću o tržištima robe, a u cijeloj godini u prosjeku 81 dolar.
Od početka rata Izraela i palestinske militantne skupine Hamas cijene nafte su porasle samo oko šest posto, a cijene poljoprivrednih proizvoda, većine metala i drugih proizvoda “jedva su se pomakle”, utvrdili su u Svjetskoj banci. Skiciraju tri scenarija rizika, na temelju povijesnih epizoda u razdoblju od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, koje uključuju i regionalne sukobe.
Scenarij “blagih poremećaja”, ekvivalentan smanjenju proizvodnje nafte za vrijeme oružanih sukoba u Libiji 2011. godine za oko 500 tisuća barela dnevno, na dva milijuna barela dnevno, pokazuje rast cijene nafte u četvrtom tromjesečju na 93 do 102 dolara po barelu.
Scenarij “umjerenih poremećaja”, poput rata u Iraku 2003. godine, smanjio bi globalnu opskrbu za tri do pet milijuna barela dnevno, što bi podiglo cijenu nafte na 109 do i 121 dolar po barelu.
Scenarij “velikih poremećaja” približno odražava učinak arapskog naftnog embarga iz 1973. godine i skicira pad opskrbe za šest do osam milijuna barela dnevno. U tom bi slučaju cijena nafte u početnoj fazi porasla i do 75 posto, na 140 do 157 dolara po barelu.
“Više cijene nafte kroz dulje vremensko razdoblje neizbježno bi značile i više cijene hrane”, rekao je Ayhan Kose, zamjenik glavnog ekonomista Svjetske banke, naglasivši da bi naftni cjenovni šok značio još snažnije poskupljenje hrane u prvom redu u brojnim zemljama u razvoju.
U izvješću Svjetske banke stoji da je potražnja za naftom u Kini bila iznenađujuće otporna s obzirom na napetosti u sektoru nekretnina, porasla je za 12 posto u prvih devet mjeseci 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. Proizvodnja i izvoz nafte iz Rusije bili su relativno stabilni ove godine unatoč sankcijama.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu