Dok Europska središnja banka (ECB) traži hrvatske prevoditelje čini se da će se u toj instituciji uskoro otvoriti mnogo više novih radnih mjesta. Naime, ECB će morati udvostručiti radnu snagu, odnosno  zaposliti oko 2000 ljudi za nadzor banaka kako bi omogućio da se bankarska unija eurozone provede u djelo.

Ozbiljnost tih nastojanja potvrđuje i poziv koji je krajem prošloga tjedna Europska komisija uputila nacionalnim financijskim regulatorima u kojem od njih traže da objasne sva pravila koja ograničavaju slobodan tijek kapitala na zajedničkom europskom tržištu. No još više to potvrđuje tajna studija koju su zatražili Mario Draghi i izvršni odbor ECB-a, piše The Financial Times, a u kojoj se preporuča dramatično povećanje osoblja kako bi ova institucija sa sjedištem u Frankfurtu osigurala resurse za odgovarajuću provedbu svoje uloge supervizora. Naime, čelnici Europske unije smatraju kako je bankarska unija jedno od rješenja za strukturne nedostatke koji su pomogli rasplamsavanju krize eurozone. Taj bi potez svakako doprinio povratku povjerenja tržišta u jedinstvenu europsku valutu, čiji je rast prekjučer ponovno zaustavljen, a ulagači su se opet povukli uslijed političko-korupcijske oluje u Španjolskoj i mogućeg političkog uskrsnuća Silvija Berlusconija u Italiji.Studija Promontory Financial Groupa, prema izvorima The Financial Timesa, ukazuje koliko je golem zadatak pred ECB-om nakon što iduće godine preuzme nove ovlasti.

Preporuke u studiji konzultantske kuće bivšeg američkog regulatora Genea Ludwiga nisu obvezujuće, a mahom idu na ograničavanje nacionalnih regulatora u korist ECB-a kako bi mogao učinkovito nadzirati banke. To će biti i vrlo delikatno političko pitanje jer će nacionalni regulatori morati odustati od pojedinačnih interesa u korist paneuropskih. Još nije definirano ni tko bi unutar ECB-a trebao imati ovlasti i moć za provedbu nadzora no studija preporuča da "izvršni direktor" nadzornog odjela kojem bi odgovaralo svih 2000 novih zaposlenika bude član izvršnog odbora ECB-a, koji je ujedno i potpredsjednik nadzornog odbora. To je pak otvorilo pitanja uloge i institucionalnih ovlasti novog dužnosnika, a najveće šanse za tu funkciju ima Dani?le Nouy, viša dužnosnica Banque de Francea.  Ključni elemeti reforme nadzora banka tek se moraju izbrusiti u Europskom parlamentu, koji se zalaže za jak i vjerodostojan ECB. Njemački zastupnik Sven Giegold predvodnik parlamentarne rasprave o reformama koje bi trebale iznjedriti jedinstvenog nadzorno tijelo smatra kako je upravo studija Promontory Financial Groupa ukazala na to zašto bi Europski parlament trebao uložiti veto na imenovanje predsjednika i potpredsjednika. "Nedopustivo je da cijelu stvar povjerimo iskusnoj Francuskinji, a da se kasnije pokaže kako netko drugi zapravo ima pravu moć", kaže Giegold.

Istodobno planovi ECB-a i dalje su vrlo fluidni. Viši dužnosnici, za sada, umanjuju potrebu drastičnog povećanja osoblja, a u prosincu su tvrdili kako će im biti potrebno između 500 i 1000 novih zaposlenika. Studija pak predlaže angažman 1997 osoba do 2017. godine kada bi ECB trebao izravno nadzirati oko 130 banaka. Čini se da je i ta preporuka konzervativna u usporedbi s primjerice Njemačkom u kojoj se nadzorom banaka bavi 1500 ljudi."Treba nam barem 2000 ljudi, pa je zabrinjavajuće što u ECB-u govore o samo 500 ljudi. Ako će na poslovima supervizije biti premalo ljudi doći će do opasnih sukoba interesa, a nadzor banaka će i dalje ostati u jurisdikciji država članica", smatra Giegold.