Gotovo dvije trećine Čeha želi raditi svoj posao i po odlasku u mirovinu, pokazuje istraživanje velike francuske osiguravajuće kompanije Axa. Više od Čeha žele raditi u mirovini jedino Japanci, poznati kao fanatici rada i dobrovoljni robovi njegova kulta. Čini se kako se s dosta utemeljenja smatra da Česi pripadaju radišnijim europskim narodima, odnosno da su slični po odnosu prema radu susjednim Nijemcima, ali je ovoliki postotak ljubitelja rada u mirovini ipak pomalo neočekivan. To, međutim, nije neko čudo ako se zna da i sada nakon šezdesete godine života u Češkoj radi više od petine ljudi.

Ako bi se isključili stariji od 70 godina, kada taj rad nije u načelu više ni društveno prihvatljiv, taj udio bi se približio polovini uzorka. Najviše je umirovljenika-radnika u Pragu i srednjoj Češkoj. Riječ je o najrazvijenijom dijelovima zemlje, s najvećom zaposlenošću i potrebama za radnom snagom, gdje radi više od trećine ljudi u umirovljeničkim godinama. I to na sreću i prosperitet ekonomije kojoj sve više nedostaju novi radnici i prinuđena ih je uvoziti iz daleka, najviše iz Vijetnama, jer u blizini -Slovačka, Poljska, Rumunjska, Bugarska… – više nema viška radnika. Katkad se čini da se u tome radnom angažiranju umirovljenika i pretjeruje jer ćete, na primjer, među zaštitarima po banaka, trgovinskih i sportskih centara u Pragu često naići na starce koji moraju na nogama provoditi po osam sati i zato se na njima jedva drže, a nisu rijetki ni oni koji u manjim filijalama banaka, koje čuvaju, spavaju stojeći. Moglo bi se reći da je “prduch” (izgovara se prduh), kako se u Češkoj rado i veselo upotrebljava birokratska skraćenica od “pracujuci duchodce”, to jest “umirovljenik koji radi”, junak češke ekonomije. Jer time se u realnoj ekonomiji i svakidašnjem životu snižava težina činjenice da su u Češkoj plaće i mirovine i dalje realno male (prosječno oko 720, odnosno 370 eura), i u biti manje nego u zemljama na istom stupnju razvijenosti, kao i od mogućnosti koje pruža bruto domaći proizvod (BDP). Ukratko, zaposlenost je maksimalizirana, svi rade, umjesto da samo “uživaju mirovinu” poboljšavajući istodobno obiteljske proračune i razvojne performanse nacionalnog gospodarstva. Sve više tvrtki svjesno je značenja seniorskog rada i posvećuje mu sve veću pozornost. Trgovinski lanac Globus putem klubova umirovljenika i seniora traži i nalazi ljude za posao u svojim hipermarketima. Banke također kontinuirano i organizirano koriste umirovljenike. Češka sporitelna, čiji je vlasnik austrijski Erste, vodeća je češka banka po broju klijenata, te je objavila za prošlu godinu konsolidiranu neto dobit od 486 milijuna eura, što je za 17 posto više nego godinu ranije. Ta banka nudi svojim umirovljenicima ugovor o radu na godinu dana, a mnogi u dogovoru s upravom odgađaju odlazak u mirovinu i ostaju duže na istom radnom mjestu. Prema istraživanju pod nazivom Axa Retirement Scope 2008, koje je obuhvatilo 36 zemalja svijeta, Česi rijetko računaju na prijevremeno umirovljenje. Na Zapadu u mirovinu ranije odlazi više od polovice ljudi, ali mirovina se više ne smatra ulaznicom u raj ljenčarenja. Mlađi dio češke populacije nema više, prema ovom istraživanju, problem s (ne)prihvatanjem pomicanja granice za odlazak u mirovinu, a i oni oko 40. godine postaju svjesni da je kasniji odlazak u mirovinu zapravo nužan. Istodobno, međutim, na ljevici, i među socijaldemokratima i komunistima, vrlo je jak otpor produženju odlaska u mirovinu na 65 godina zbog čega su blokirani i drugi dijelovi mirovinske reforme.