Niska cijena sirovina, uključujući i nafte u kombinaciji s političkom nesigurnošću dovela je u prvom polugodištu do rekordnog broja snižavanja kreditnih rejtinga država. Agencija Fitch tijekom ove godine snizila je rejtinge 14 država, a zbog Brexita svoj vrhunski rejting nedavno je izgubila i Velika Britanija.

Moody's bez milosti
Međutim, Fitch je još bio i relativno blag u usporedbi s ostale dvije agencije iz velikog trojca. Standard & Poor's (S&P) je srezao 16 rejtinga, a Moody's je smanjio rejtinge čak 24 država. Ukupno je rejting snižen za 32 države. Zanimljivo, polugodišnji rezultat S&P-a za ovu godinu bio je samo jednom viši – 2011. godine, na vrhuncu dužničke krize u Europi. U agencijama ističu kako trenutne političke nesigurnosti u Europi mogu imati implikacije na kreditne rejtinge s obzirom na prilično visoke razine javnog duga, prenosi Financial Times.

Međutim, to ne znači da Europa prednjači u broju država kojima je ove godine srezan rejting. Upravo suprotno, najveći broj je rastućih država. "Vidim paralele u snižavanju kreditnih rejtinga perifernih država eurozone tijekom dužničke krize i onoga što se upravo događa u rastućim državama", kaže Bhanu Baweja, analitičar rastućih tržišta u švicarskoj banci UBS.

Dodaje kako se trenutno događa vrlo čudna stvar – unatoč slabljenju rejtinga, investitori i dalje kupuju obveznice rastućih država jer ipak nude kakav-takav prinos u okružju iznimno niskih kamatnih stopa. Podsjetimo, trenutno 11 bilijuna dolara vrijedne obveznice nose negativni prinos, a švicarske obveznice svih rokova dospijeća trenutno nude prinos u minusu. Međutim, trend pada prinosa primjetan je i kod duga rastućih država. Prema izračunu JPMorgan Chasea, prosječan prinos pao je na dvogodišnji minimum od 5,25 posto. 

Preslab rast
Bhanu Baweja smatra kako je glavni problem u ekonomskom rastu koji je preslab. Međunarodni monetarni fond očekuje da će ekonomski rast rastućih država ove godine biti umjeren, tek malo više od četiri posto. Nakon globalne financijske krize kredibilitet rejtinških agencija bio je poprilično uzdrman, a kritičari su tvrdili da odluke o rejtingu donose pod političkim diktatom te da su sve više irelevantne. Međutim, investitori i dalje uzimaju u obzir njihove procjene pri ulagačkim odlukama jer bolje alternative od rejtinških agencija i dalje nema.