Talijanska vlada godinama pokušava naći kupca za najstariju banku na svijetu, no sada kad se pojavio jedan interesent, Rim sumnja da potencijalni investitori išta znaju o bankarstvu, a upitno je i imaju li uopće dovoljno novca.

Kako piše Bloomberg pozivajući se na dva upućena izvora, još od prošlog Božića talijanska vlada na stolu ima ponudu za kupnju banke Monte dei Paschi di Siena.

Dala ju je skupina američkih investitora koje predvodi bivši kongresnik Norman D. Dicks, a njihov plan vrijedan 4 milijarde eura uključuje izgradnju poslovanja banke s talijanskom dijasporom.

‘Mršavi’ podaci

Američka ponuda sastoji se od 900 milijuna eura za državni udjel u Monte dei Paschi – banci koja neprekidno posluje od 1472. godine – te dodatna ulaganja radi pokrivanja bančinih kapitalnih potreba.

Inače, Monte dei Paschi di Siena je četvrta najveća banka u Italiji s 2000 poslovnica i preko 5 milijuna klijenata.

Međutim, izvori Bloomberga iz ministarstva financija koji su željeli ostati anonimni tvrde kako ponuda Dicksove skupine nije vrijedna razmatranja jer ti ulagači nemaju zabilježeno iskustvo poslovanja u bankarstvu, a i “mršavi” su im podaci o kapitalu kojim raspolažu. Štoviše, u ministarstvu sumnjaju da Amerikanci uopće imaju novca za dovršetak transakcije.

Banka je uteg talijanskoj vladi još od prvog spašavanja od propasti 2009. godine. Nakon drugog spašavanja 2017. i ubrizgavanja ukupno 8 milijardi eura proračunskog novca, država drži više od 68 posto udjela. Međutim, svih ovih godina Rim ne uspijeva izaći iz vlasništva, što je postalo simbolom šireg problema “čišćenja” talijanske bankovne industrije od tereta loših kredita.

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Italija je obećala Europskoj komisiji da će do kraja ove godine prodati svoj udjel u Monte dei Paschi. Prije pojavljivanja Dicksove skupine te pada prethodne vlade Giuseppea Contea u siječnju, ministarstvo financija pokušalo je uvjeriti najveću banku u zemlji, UniCredit, da “proguta” Monte dei Paschi.

Razmrsivanje ovog klupka tako će biti jedan od prvih ključnih izazova za premijera Marija Draghija. Međutim, američka ponuda mogla bi mu značajno otežati pronalaženje politički kvalitetnog rješenja.

Naime, s obzirom da ministarstvo financija smatra da Dicksova skupina nije prihvatljiv ponuđač, Draghi tu ne može tražiti izlaz. S druge strane, činjenica da Amerikanci nisu povukli ponudu zakomplicirat će mu situaciju jer može dati argument onim političkim snagama u parlamantu kojima se ne sviđa ideja prodaje UniCreditu.

Matteo Salvini, vođa desničarske Lige i ključni Draghijev politički saveznik, podsjetio je u prošlotjednom intervjuu koliko politički škakljiva može biti odluka o Monte dei Paschi.

Uljepšavanje udavače

Salvini je upozorio kako bi vlada bila “luda” da u ovom trenutku proda svoj udjel u banci, s obzirom da je cijena dionica 80 posto ispod vrijednosti koju je vlada platila prije više od tri godine.

O rješenju s UniCreditom počelo se govoriti nakon što je bivši ministar financija Carlo Padoan – koji je vodio drugo spašavanje Monte dei Pachi – prošle jeseni postao predsjednik tog bankarskog diva.

U tom je planu imao podršku bivšeg ministra financija Roberta Gaultierija, Padoanova stranačkog kolege iz Demokratske stranke.

Ministarstvo financija počelo je tako “uljepšavati udavaču”. Proračun za 2021. uključuje poreznu olakšicu od 3 milijarde eura svakome tko želi kupiti Monte dei Paschi. K tome, vlada se obvezala pokriti 10 milijardi eura obveza te će prebaciti 15 milijardi eura problematičnih kredita u posebnu, “lošu banku”.

Dužnosnici ministarstva financija koji rade na prijedlogu ističu da je zamišljen tako da svatko bude zainteresiran za kupnju Monte dei Paschi banke. Međutim, UniCredit baš i nije tako siguran u to.

Iz te su banke naglasili kako bilo koje preuzimanje mora biti kapitalno neutralno te je štititi od pravnih rizika.

Cijelu priču dodatno nesigurnom čini nedavni odlazak Jean-Pierrea Mustiera s pozicije izvršnog direktora upravo zbog neslaganja s Padoanom oko strategije spajanja i preuzimanja.