Globalna potražnja za energijom porasla je jedan posto prošle godine.
Globalna potražnja za energijom porasla je jedan posto u 2022., a rekordni rast obnovljivih izvora energije nije ni okrznuo dominaciju fosilnih goriva.
Prošlu godinu obilježila su previranja na energetskim tržištima zbog ruske invazije na Ukrajinu koja je u Europi i Aziji podigla cijene plina i ugljena na rekordne razine, pokazalo je izvješće o globalnoj energetici britanskog Energy Institutea.
Globalna potražnja za energijom porasla je jedan posto u 2022., a rekordni rast obnovljivih izvora energije nije ni okrznuo dominaciju fosilnih goriva.
Prošlu godinu obilježila su previranja na energetskim tržištima zbog ruske invazije na Ukrajinu koja je u Europi i Aziji podigla cijene plina i ugljena na rekordne razine, pokazalo je izvješće o globalnoj energetici britanskog Energy Institutea.
Institut je izvješće o energetici sastavio prvi puta, zajedno s konzultantskim kućama KPMG i Kearney, a dosad ga je objavljivao BP i to od sredine prošlog stoljeća, piše Reuters.
Proizvodi od nafte, plina i ugljena zadržali su uvjerljivo vodeće mjesto u pokrivanju potražnje za energijom, s 82 posto udjela u opskrbi, kao i u 2021., unatoč dosad najvećem povećanju kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, za ukupnih 266 gigavata. Izuzme li se hidroenergija, obnovljivi izvori činili su 7,5 posto globalne potrošnje, jedan postotni bod više nego u 2021., a rast u sektoru predvodile su sunčeva i energija vjetra.
Proizvodnja struje porasla je za 2,3 posto, slabije nego u 2021. Udio sunčeve i energije vjetra dosegnuo je rekordnih 12 posto, dok je udio nuklearne energije smanjen za 4,4 postotna boda. Rast proizvodnje struje iz obnovljivih izvora, bez hidroelektrana, blago je pak usporio, na 14 posto, uz najveći udio sunčeve energije i Kinu u ulozi motora rasta. Ugljen je zadržao dominantnu poziciju s udjelom u proizvodnji, oko 35 posto.
Globalna potražnja za plinom pala je tri posto zbog rekordnih cijena u Europi i Aziji, ali je još uvijek činila 24 posto potrošnje primarne energije, tek neznatno manje nego u godini ranije. Proizvodnja plina bila je stabilna, uz ravnomjerno, 5-postotno povećanje proizvodnje ukapljenog plina, na 542 milijarde prostornih metara, i Sjevernu Ameriku i azijsko-pacifičku regiju u ulozi vodećih proizvođača.
Europa je povećala potražnju za ukapljenim plinom za 57 posto, dok su zemlje azijsko-pacifičke regije te Južne i Srednje Amerike kupovale manje. Japan je pritom istisnuo Kinu s mjesta najvećeg svjetskog uvoznika ukapljenog plina.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu