Crna Gora je nedavno zaključila ugovore o istraživanjima i eksploataciji nafte u Jadranu, a očekuje se da će u iduće tri godine imati i prve naftne bušotine. Ako se na crnogorskim poljima pronađe nafta povećat će se zamrli interes i za hrvatska naftna polja na južnom Jadranu. Naime, crnogorska polja su plića pa će se bušenje vršiti već i na dubini od 100 metara, dok je u Hrvatskoj dubina oko 1000 metara što značajno povećava troškove bušenja.

Cijena nafte niska za ulaganja
Zbog dubine ulaganja u južna polja bila bi višestruko veća nego u Crnoj Gori, a time i rizik da se ulaganje neće isplatiti. S druge strane južni Jadran jedinstveno je geološko područje pa bi pronalazak nafte u Crnoj Gori bio signal da se, unatoč niskoj cijeni nafte, isplati ulagati i u Hrvatsku. Cijena nafte na svjetskim tržištima kreće se oko 50 dolara po barelu, a nema naznaka da će se značajnije penjati u kraćem razdoblju. Pozitivna nula za južno-jadranska polja bila bi oko 80 dolara po barelu pa je stoga američki Marathon Oil odustao od ulaganja u Hrvatsku. Zanimljivija su im kontinentalna polja, kažu nam u Agenciji za ugljikovodike, iz koje saznajemo da postoje brojni upiti o tome kada će se otvoriti druga faza natječaja za kopnena polja u Slavoniji i Lici. More ostaje aktualno tek na sjevernom Jadranu na kojem se nalaze plinska polja.

Poštuju se EU ekostandardi
I Crna Gora, kao i Hrvatska, suočava se s otporima ekoloških udruga prema projektu međutim politička volja za nastavkom projekta u Crnoj Gori je prevladala dok je u Hrvatskoj nedostatak iste poljuljao projekt koji je mogao donijeti milijarde eura ulaganja u Hrvatsku. Snažni argument koji se koristio u Hrvatskoj jest da ako buše Crna Gora, Albanija i Italija odustajanje od istog u Hrvatskoj neće donijeti zaštitu od potencijalnog zagađenja.

Time se vode i naši južni susjedi pa je tako predsjednik crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović jučer izjavio da bi ukoliko dođe do ekoloških problema zbog smjera morske struje više stradala Hrvatska stradala nego Crna Gora, koja to ne bi ni osjetila. U ministarstvu gospodarstva Crne Gore pak uvjeravaju da su investitori Eni i Novatek ugovorima i bankarskim garancijama preuzeli, kao uvjet poslovanja, sve štete na okoliš na sebe, ali i obvezu implementacije europskih standarda.