Mađarska je postala još jedna država koja je podržala Južni tok. "Mađarska će graditi Južni tok, ukoliko će taj projekt osigurati naše opskrbe energijom.

Ne želimo se naći u situaciji da isporuke našeg plina ovise o Ukrajini", izjavio je mađarski premijer Viktor Orbán u Beogradu nakon prošlotjednog susreta sa svojim srpskim kolegom Aleksandrom Vučićem.  "Podržavamo Ukrajinu, ali odgovorni smo pred našim građanima", dodao je mađarski premijer.  Za Mađarsku, kao i za ostale, Gazprom je glavni isporučitelj plina, ona ne može zamijeniti ruski plin, piše Ruski vjesnik. Dakle, u 2013. Mađarska je kupila od Gazproma exporta 6 milijardi kubičnih metara plina koji je išao preko Ukrajine.

Veće obime ruskog plina u Europi kupuje samo Češka (7,3 milijardi kubnih metara), Poljska (9,8 milijardi), Italija (25,3 milijardi) i Njemačka (40, 2 milijardi). Osim Ukrajine, Mađarska dobiva plin preko Austrije, ali to nije dovoljno da pokrije njezine potrebe.Austrija i Bugarska su ranije izjavile da podržavaju Južni tok . Analitičari smatraju da će podrška treće države izazvati lančanu reakciju i u dogledno vrijeme izjasnit će se Srbija, Grčka, Slovenija i Hrvatska. "Mađarska reakcija je  očekivana. Ona je, kao i druge države-sudionice projekta, već potpisala sporazum s Gazpromom, a takve stvari nije jednostavno raskinuti", objašnjava Anna Kokoreva, analitičarka Alpari. "Osim toga, realizacija projekta stvorit će nova radna mjesta, infrastrukturu, što je jako korisno i važno za mađarsko gospodarstvo.

A da ne govorimo o tome da će svaka od država sudionica projekta ostvarivati prihod i kroz naknade za tranzit plina". Anne Kokoreva je, piše Ruski vjesnik, uvjerena da će nakon sve duljeg popisa europskih država koje ulaze u projekt prije ili kasnije će i Europska komisija shvatiti da je protivljenje Južnom toku izgubilo svaki smisao.Podrška od strane triju država vraća nadu da će projekt ipak biti ostvaren, slaže se Grigorij Birg, analitičar Investkafea. Prema njegovim riječima, realizacija Južnog toka prije svega jamčit će stabilnost isporuka plina. Štoviše, ako projekt gradnje Južnog toka podrže sve države sudionice, Europska komisija bi u mogla napraviti iznimku i ne primjenjivati norme Trećeg energetskog paketa na projekt Gazproma.

Bugarska će biti prva država na europskom teritoriju po kojem će proći Južni tok. Upravo zbog toga Europska komisija se u svojim prijetnjama često obraća toj državi a ne, recimo, Austriji (gdje će biti izgrađena završna točka plinovoda). Popustivši pritisku Europske komisije, Bugarska je morala zamrznuti izgradnju cijevi na svojem teritoriju. Potom je svoje radove morala zaustaviti i Srbija. Ipak krajem lipnja bugarska vlast je službeno objavila Europskoj komisiji da nema pravo i da  "Južni tok Bugarska" ne krši zakonodavstvo Europske unije.