Suočena s rastućim izvorom emisija, UN-ova pomorska agencija želi smanjiti onečišćenje svjetskih prekooceanskih brodova usvajanjem novih klimatskih ciljeva, no upućeni ističu da uspjeh ovisi o brzini najavljenih rezova.

Delegati Međunarodne pomorske organizacije, agencije UN-a odgovorne za sprječavanje onečišćenja brodovima, sastaju se u Londonu ovog tjedna na preliminarnim razgovorima o novoj strategiji stakleničkih plinova, objavio je CNBC.

Sastanak bi trebao pomoći izgradnji konsenzusa između 175 država članica uoči ključne sjednice Odbora za zaštitu morskog okoliša (IMO).

Izuzetno neskloni
Očekuje se da će IMO ažurirati aktualni cilj da prepolovi emisije iz pomorskog prometa do 2050., u odnosu na razine iz 2008., no mnogi su zabrinuti zbog apetita pomorskog regulatora. Agencija UN-a pod pritiskom je da hitno prepolovi emisije stakleničkih plinova s brodova do kraja desetljeća i obveže se na postizanje nulte emisije do 2040.

“Kad bi IMO pristao na dogovor koji je blizu znanstveno utemeljenih ciljeva za 2030. stvarno biste imali klimu sporazum, ne samo godine, nego vjerojatno i desetljeća”, rekao je Predsjednik Koalicije za čistu plovidbu i viši savjetnik za politiku u nevladinoj organizaciji za zaštitu okoliša Seas at Risk John Maggs. Dodaje da je pomorski sektor “izuzetno nesklon” usvajanju ambicioznih klimatskih mjera.

Globalni prekooceanski brodovi čine oko 3 posto globalnih emisija ugljika, usporedivo s najvećim svjetskim zagađivačima, primjerice Njemačke. Sektor, koji čini više od 90% globalne trgovine, također se smatra jednom od industrija koju je najteže dekarbonizirati, uglavnom zbog golemih količina fosilnih goriva koje brodovi sagore svake godine. IMO, međutim, upozorava da bi emisije iz brodskog prometa mogle skočiti do 50 posto do sredine stoljeća ne provede li sektor mjere dekarbonizacije.

“Sada je vrijeme da zajedno radimo na povećanju razine ambicija za 2050. i uspostavimo kontrolne točke do 2030. i 2040.”, rekao je glavni tajnik IMO-a Kitack Lim. “Nemojte čekati posljednji trenutak da napravite kompromise i pronađete rješenja, pozitivan ishod ove skupine ključan je za uspjeh za budući rad ove Organizacije”, rekao je Lim napominjući da je 2023. Godina odlučne klimatske akcije.

Da bi se ispunio prag od 1,5 stupnjeva Celzijusa postavljen Pariškim sporazumom, regulator pomorskog prometa mora se obvezati na cilj dekarbonizacije od 36% do 2030., odnosno 96% do 2040., prema inicijativi Science Based Targets, no svjetski brodari nisu tome skloni. To je prag zagrijavanja iznad kojeg i male promjene mogu dovesti do dramatičnih promjena u cijelom Zemljinom ekosustavu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Uobičajeni sumnjivci
Upitan koji će delegati vjerojatno nastojati blokirati pozive za strožim klimatskim ciljevima, Maggs je odgovorio: “Naravno, postoje uobičajeni sumnjivci, Rusija, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati. Bit će ih vrlo teško nagovoriti. Ali, postoji i skupina velikih zemalja u razvoju, poput Argentine, Brazila i Indije, koje su sada razini 2050., ali su vrlo, vrlo zabrinute za svoj izvoz”.

Međunarodna brodarska komora (ICS), utjecajna industrijska grupacija koja predstavlja više od 80% svjetske trgovačke flote, prethodno je upozorila da bi brodari trebali pažljivo postupati kada razmatraju dogovore za uklanjanje doprinosa klimatskoj krizi. Povjerljivi dokument do kojeg je Associated Press došao u svibnju pokazao je da je ICS savjetovao svojim nacionalnim ograncima da tvrtke članice trebaju “pažljivo razmotriti moguće implikacije” prije nego što se obvežu na nove ciljeve.