Mandatarka za sastav nove slovenske vlade Alenka Bratušek izjavila je u četvrtak da je uvjerena kako je moguće postići kompromis stranaka koje su je podržale, a koji bi omogućio sastavljanje i izbor nove vlade. "Današnji sastanak bio je vrlo konstruktivan i prijateljski. Svatko od nas svjestan je da mora napraviti korak natrag, da će biti potrebni kompromisi, a ja vjerujem da smo ih sposobni naći", rekla je Bratušek nakon dvosatnih zatvorenih razgovora s trojicom prvaka stranaka koje pregovaraju o ulasku u novu koalicijsku vladu koju bi ona vodila.

Uz njenu Pozitivnu Sloveniju (PS), za izbor nove mandatarke u srijedu su u parlamentu glasovali još i Socijalni demokrati (SD), Građanska lista (GL) te Demokratska stranka umirovljenika (ESUS), a dobila je 55 glasova zastupnika, dok su 33 bila protiv, uglavnom zastupnika Slovenske demokratske stranke (SDS) Janeza Janše. Bratušek je u četvrtak o sklapanju koalicijskog ugovora i sastavu nove vlade razgovarala s predsjednicima tih stranaka Igorom Lukšičem, Gregorom Virantom i Karlom Erjavcem te ocijenila da će joj uspjeti vladu predložiti u predviđenom dvotjednom roku. Predsjednik DESUS-a Karl Erjavec izjavio je nakon zajedničkog sastanka s Bratušek i ostalim potencijalnim koalicijskim partnerima da očekuje kako bi pregovori o novoj vladi mogli biti okončani do kraja idućeg tjedna. Do tada bi, kako je ocijenio, bilo moguće postići dogovor o sastavu vlade i o njenom koalicijskom programu.

Slovenski analitičari najviše dvojbe oko uspjeha u pokušajima četiriju stranaka da formiraju vladu vide u različitosti njihovih programa i dosadašnjih stajališta vezanih za rješavanje glavnih gospodarskih problema, kao što su način sanacije banaka i privatizacija vlasništva države, te tu očekuju najviše problema u razgovorima ako ne bi došlo do kompromisa. Za nastavak "neoliberalne" politike na tragu Janšine vlade, kojoj je izrečeno nepovjerenje, najviše se zauzima Gregor Virant, čija se Građanska lista (GL) donedavno zalagala za okončanje političke krize u održavanju prijevremenih izbora, dok su Socijalni demokrati (SD) takvoj politici bili izrazito neskloni te su tražili da se državna imovine "ne rasprodaje", a banke u vlasništvu države, umjesto preko "slabe banke" na koju bi se prebacila loša potraživanja, financijski osposobe novom jednokratnom dokapitalizacijom.