EN DE

Bitcoin se strmoglavio: Počela je rasprodaja, s tržišta izbrisano 1,7 milijardi dolara

Autor: Poslovni.hr
02. veljača 2026. u 12:41
Podijeli članak —
FOTO: Pixabay

Na današnji dan, 2. veljače, vodeća kriptovaluta trguje se u nestabilnom rasponu između 74.500 i 77.000 dolara, dok se zbrajaju gubici onih najhrabrijih.

Početak veljače 2026. godine donio je veliko prizemljenje za ulagače u Bitcoin, brišući optimizam koji je obilježio kraj siječnja. Nakon što je cijena nakratko dotaknula gotovo 89.000 dolara, uslijedio je strmoglavi pad koji je tržište gurnuo u crveno. Na današnji dan, 2. veljače, vodeća kriptovaluta trguje se u nestabilnom rasponu između 74.500 i 77.000 dolara, dok se zbrajaju gubici onih najhrabrijih. Proboj ključne psihološke i tehničke razine podrške od 80.000 dolara pokrenuo je lavinu likvidacija, pri čemu je s tržišta u kratkom roku zbrisano više od 1,7 milijardi dolara vrijednosti financijskih poluga.

Iako su mnogi skloni tražiti uzroke isključivo unutar kripto ekosustava, analitičari upozoravaju da je stvarni pokretač ove rasprodaje mnogo širi i dublji. Glavni sumnjivac nije slabost Bitcoina, već snaga i politika američkog dolara. Prema posljednjim podacima, globalna likvidnost dolara doživjela je kontrakciju od oko 300 milijardi dolara, što je isušilo kapital dostupan za rizičniju imovinu poput kriptovaluta. Dodatnu nervozu na financijska tržišta unijele su spekulacije oko imenovanja novog čelnika američkih Federalnih rezervi (Fed). Kao najizgledniji kandidat spominje se Kevin Warsh, poznat po svojim “hawkish” stavovima, što tržišta tumače kao jasan signal za strožu monetarnu politiku i kraj ere jeftinog novca. U takvom okruženju, Bitcoin trenutačno gubi svoju ulogu “sigurne luke”; umjesto u digitalno zlato, investitori svoj kapital sklanjaju u ono tradicionalno, poput zlata i srebra.

Ovaj put, za razliku od prethodnih ciklusa, pad nije potaknut malim ulagačima, već institucionalnim igračima koji su donedavno bili glavni motor rasta. Spot Bitcoin ETF-ovi, koji su tijekom 2025. godine privukli desetke milijardi dolara, sada bilježe masovne odljeve. Samo 29. siječnja iz njih je povučeno čak 818 milijuna dolara, a BlackRockov IBIT, jedan od najvećih fondova, zabilježio je neto odljev od preko 317 milijuna dolara u jednom danu. Upravo ti financijski instrumenti, dizajnirani da omoguće jednostavan pristup Bitcoinu s Wall Streeta, sada pokazuju svoje drugo lice, pojačavajući prodajni pritisak i ubrzavajući korekciju.

Koliko je situacija postala ozbiljna, najbolje ilustrira primjer tvrtke MicroStrategy, najvećeg korporativnog vlasnika Bitcoina. Tvrtka koju vodi poznati evanđelist Michael Saylor nakratko se našla “pod vodom” kada je cijena pala ispod njihove prosječne nabavne cijene od 76.037 dolara po bitcoinu. Iako se cijena brzo stabilizirala iznad te razine, taj je trenutak simbolički označio ranjivost čak i najvećih i najuvjerenijih igrača. Dodatni pritisak dolazi i sa strane ponude, odnosno rudarenja. Krajem siječnja, ekstremna zimska oluja Fern u Sjedinjenim Američkim Državama prisilila je velike rudarske farme, posebno u Teksasu, na privremeno gašenje. To je uzrokovalo pad ukupne procesorske snage mreže za 30 do 40 posto, podsjećajući tržište na fizičke i energetske ranjivosti koje stoje iza digitalne imovine.

Analitičari iz kuća poput Bitwisea i Amberdate sada otvoreno govore o smrti starog ciklusa. Njihovi podaci pokazuju da su institucionalni tokovi kapitala kroz ETF-ove postali čak 12 puta veći od dnevne ponude novih bitcoina koje rudari izbace na tržište. Jednostavnije rečeno, potražnja s Wall Streeta, a ne ograničena ponuda novih kovanica, postala je apsolutno dominantan faktor koji diktira cijenu. To znači da je Bitcoin sada neraskidivo vezan za globalne financijske tokove, odluke središnjih banaka i geopolitička kretanja, čime je ušao u novu, zreliju, ali i daleko kompleksniju fazu svog postojanja.

Unatoč trenutačnom pesimizmu, dugoročni temelji ekosustava i dalje jačaju, ponajviše zahvaljujući napretku u regulatornom okviru. U Sjedinjenim Državama, zakonodavni napori poput GENIUS Acta i CLARITY Acta napokon donose potrebnu pravnu jasnoću, definirajući što su digitalne robe, a što vrijednosni papiri. Pod novom administracijom, čini se da je i Američka komisija za vrijednosne papire (SEC) zauzela fleksibilniji pristup, što smanjuje neizvjesnost koja je godinama kočila razvoj. Fokus regulatora u 2026. godini sve je više na platnim stablecoinima i njihovoj integraciji s tradicionalnim bankarstvom, što otvara vrata novim primjenama tehnologije. Istovremeno, tehnološki razvoj ne posustaje, s mrežama drugog sloja poput Stacksa i Merlina koje postaju ključne za skaliranje Bitcoina, iako se i dalje suočavaju s kritikama da još nisu isporučile obećanu ekonomsku vrijednost. Sve to ukazuje na tržište koje se istovremeno bori s kratkoročnim bolovima odrastanja, dok u pozadini postavlja temelje za održiviju budućnost.

Autor: Poslovni.hr
02. veljača 2026. u 12:41
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close