Gradovi opasni za život jer se ne ulaže u čistiji zrak

Autor: Poslovni.hr , 15. siječanj 2020. u 14:52
Sarajevo je prošle subote proglašen za grad s najprljavijim zrakom na svijetu/SHUTTERSTOCK

Najveći onečišćivači su oni koji lože ugljen i druga kruta goriva, stari automobili i termoelektrane bez odsumporavanja.

Sarajevo, Tuzla i Zenica gradovi su s najvećim onečišćenjem u Europi, a nekim danima, kako pokazuju mjerenja, i u svijetu. U subotu 11. siječnja 2020. Sarajevo je proglašeno za grad s najprljavijim zrakom na svijetu, prema podacima portala AirVisual. Enis Omerčić iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda za radio Slobodna Europa (RSE) kaže da je zrak i dalje opasan po zdravlje stanovnika.

"Najlošija kvaliteta zraka bila je u Visokom i Ilijašu, slijede Zenica i Sarajevo, odnosno cijeli prostor doline rijeke Bosne. Slično je bilo i na mjernim mjestima u Kantonu Tuzla, s tim da je u tom području došlo ipak do pada koncentracija onečišćujućih tvari, ali tamo imamo visoko prisustvo sumporovog dioksida. Zrak je nezdrav još uvijek, a kako se oborine ne očekuju do sljedećeg vikenda za očekivati je da će indeks onečišćenja sljedećih dana još rasti", rekao je Omerčić. Prema njegovim riječima, najveći onečišćivači su oni koji lože ugljen i druga kruta goriva. 

Policija nema ovlasti
"Tamo gdje imamo gorenje ugljena u velikim količinama prisutne su i velike koncentracije sumporovog dioksida. S druge strane, prašina nastaju i sagorijevanjem ugljena, drva, peleta i goriva u motorima s unutrašnjim sagorijevanjem, a dušikovi oksidi najviše u prometu", objašnjava Omerčić. Zbog toga je kantonalna vlast pokušala ograničiti kretanja automobila i teretnih vozila, čiji dizel motori imaju normu EURO 3. 

 

45 milijuna

eura iznosila su ukupna ulaganja u zaštitu okoliša u BiH 2018. godine

Međutim, u praksi policijske patrole u Sarajevu zaustavljaju vozila koja imaju normu ispod EURO 3, ali nemaju ovlasti da takva vozila isključe iz prometa. Damir Filipović, ministar za prostorno uređenje Kantona Sarajevo, objašnjava kako bi za isključivanje takvih vozila bila nužna i prisutnost inspektora, a njih nema dovoljno, tako da se navedena mjera ne može provoditi. U Tuzli, na sjeveroistoku BiH, unatoč visokim vrijednostima onečišćenja, vlast nije propisala mjere opreza zbog čega je je skupina građana u nedjelju Trgu slobode u Tuzli održala prosvjed. Najveće onečišćenje dolazi iz Termoelektrane Tuzla, koja godišnje spali čak četiri milijuna tona ugljena.

Hercegovina bez mjerenja
Zbog toga, a i zbog nedovoljnog odsumporavanja, elektrana godišnje proizvede oko 53.000 tona otrovnog sumporovodika. Veliko onečišćenje stvaraju inidividualna ložišta, nesavjesni građani koji za grijanje koriste brojne nedopuštene predmete, ali i veliki broj automobila.

Zvjezdan Karadžin, profesor sigurnosti okoliša s Rudarskog fakulteta Tuzla, kaže da će dio problema Tuzle biti riješen kad se izgradi Blok 7 TE Tuzla, te kada se u stari blok ugrade dodatni filteri za odsumporavanje. BiH je potpisnica brojnih konvencija o zaštiti okoliša, ali njihovo poštivanje je minimalno, navodi RSE Zbog entitetskih nadležnosti nema ratifikacije važnih sporazuma.

U gradovima poput Mostara, ali i cijele Hercegovine, mjerenja se i ne obavljaju, a u Banja Luci je problem što službena mjerenja pokazuju kvalitetniji zraka od neslužbenih koja provode ekološke udruge. Ekolozi tvrde da je onečišćenje u Banja Luci i u ostalim gradovima RS slično kao u Sarajevu, Tuzli i Zenici.  Iz Agencije za statistiku BiH objavili su da su ukupna ulaganja u zaštitu okoliša u 2018. iznosile samo 45 milijuna eura.

Komentirajte prvi

New Report

Close