Proizvođači energije iz obnovljivih izvora u Federaciji BiH uskoro će potpisati ugovore o isporuci proizvedene energije s novoformiranim operaterom za obnovljive izvore i učinkovitu kogeneraciju.

Do sada su proizvođači ugovore potpisivali izravno s elektroprivredama, ali nakon usvajanja nove regulative iz ove oblasti, vlada FBiH je donijela uredbu o osnivanju operatera. Nakon formiranja operatera, cijene su ponovno analizirane i usklađene. Za proizvođače, a uglavnom su to privatne male hidroelektrane, vjetro i solarne elektrane, koje imaju ugovore na 12 godina, cijene su ostale iste, a za one koji nemaju ugovore, cijene su izmijenjene. Inače, odnedavno proizvođači energije iz obnovljivih izvora dobivaju poticaje koji se prikupljaju od krajnjih korisnika.

Svaki potrošač struje godišnje za poticaje za obnovljivu energiju izdvaja 12 feninga. Prema podacima APEOR-a, u obnovljive izvore energije u BiH do sada je investirano 200 milijuna KM, a investitori su domaće i strane fizičke osobe i kompanije. Svi izgrađeni objekti nakon 30 godina prelaze u državno vlasništvo. BiH je jedna od rijetkih zemalja u Europi koja ima zaokružen sustav izgradnje objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora što znači da se svi dijelovi koji se instaliraju u elektroenergetske objekte proizvode u BiH, a projektiranje i izgradnja su također u BiH. Trenutno u FBiH radi 28 objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, a u RS-u osam, dok je u fazi izgradnje 30 objekata, a svaki od njih stoji oko 2,5 milijuna KM.

Uredba za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije donesena je sredinom 2010. godine. Ovim aktom federalna vlada ovlastila je javna poduzeća – Elektroprivredu BiH i Elektroprivredu HZ HB – da potpisuju ugovore s vlasnicima solara o zajamčenom otkupu struje na 12 godina. Propisano je i da se uz mjesečni račun za struju od potrošača naplaćuje i dodatna naknada za obnovljive izvore energije koja u prosjeku iznosi 30 feninga po kućanstvu. Naknade se slijevaju na poseban račun na kojem se godišnje skupi više od šest milijuna maraka. Elektroprivrede plaćaju struju iz solara po cijeni od 736 do 920 KM po MW, ovisno o snazi elektrane. Zajamčena cijena se sastoji od referentne cijene koju plaćaju elektroprivrede i ona iznosi 81 KM po MW, dok se ostatak isplaćuje s računa za obnovljive izvore. 

Što će se graditi?

Najavljene 34 vjetroelektrane

Izgradnju 34 vjetroelektrane u BiH najavljuje 17 kompanija i ako bi bile izgrađene zadovoljile bi trećinu godišnjih potreba BiH za strujom. Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) tvrdi, pak, da investitori za više od polovine planiranih elektrana nemaju koncesijske ugovore, a oni koji ih imaju ne uspijevaju prikupiti potrebne dozvole. To su mala poduzeća koja razvijaju projekte do određenog stupnja, a potom se pokušavaju udružiti s financijski snažnijima ili im prodati projekt.