Vrlo organizirani lanac rada na crno u koji su uključene njemačke građevinske tvrtke te kriminalne skupine njemačku riznicu godišnje koštaju gotovo milijardu eura zbog neplaćenih poreza i doprinosa.

Kako piše Deutsche Welle (DW), godišnje izvješće njemačke carine za prošlu godinu pokazalo je da je rad na crno državnu riznicu ukupno oštetio za 795 milijuna eura. Godinu ranije proračun je ostao bez 777,1 milijuna eura.Na takve brojke nije mogao ostati hladan ministar financija Wolfgang Schäuble koji je kazao kako se radi o izuzetno relevantnom redu veličine. "Fenomen je sada svuda prisutan, broj slučajeva raste. Carinici u svojim istragama rada na crno sve češće zaključuju kako imaju posla s organiziranim kriminalom", nadovezao je "financministar".

Žarište problema su gradilišta, odnosno na ovim prostorima već legendarne "bauštele". Kako navodi DW, rijetko koja građevinska tvrtka radove izvodi isključivo s radnicima zaposlenima u toj tvrtki jer im je to preskupo. Za dobar dio radova angažiraju se kooperanti koji većinom dolaze s europskog istoka i juga. To samo po sebi nije problematično, da se kriminalci nisu dosjetili – a njemački poduzetnici očito objeručke prihvatili – složene sheme lažnih faktura i isplata u gotovini.

Konkretno, građevinske tvrtke u računovodstvu bilježe da su kooperanti odradili pola radnog vremena. No, radnici rade puno radno vrijeme, a ostatak plaće dobivaju "na ruke". Na taj iznos, naravno, nisu plaćeni doprinosi i porezna davanja. Građevinska tvrtka do gotovine za isplatu "na ruke" dolazi tako što koristi usluge tvrtki iza kojih stoje kriminalne skupine. Te tvrtke u pravilu postoje samo na papiru, a izdaju fiktivne fakture za "izvedene radove". Građevinska tvrtka im uplati novac po tim fakturama, a nakon što uzmu svoju proviziju, građevinskoj tvrtki vraćaju novac u gotovini. Provizija može dosegnuti i do 15 posto, a da bi sve bilo što zamršenije, građevinske tvrtke angažiraju i po nekoliko takvih tvrtki za isti posao.

Te fiktivne tvrtke u pravilu postoje u sudskim registrima svega nekoliko mjeseci, a onda se gase kako bi se izbrisao trag novca. To uvelike otežava posao poreznim i carinskim inspektorima. Koliko je takva praksa raširena, pokazuje podatak da je lani prekontrolirano 63.000 poslodavaca i 513.000 zaposlenih, što je rezultiralo s 102.974 otvorena postupka za kazneno djelo neprijavljenog rada. Godinu ranije otvoreno je 95.000 postupaka. Zbog provjere poštivanja i novog zakona o minimalnoj plaći, carina će do 2018. morati zaposliti još 1600 inspektora.