Etnički Armenci u azerbajdžanskoj odcijepljenoj regiji Gorski Karabah pristali su u srijedu na ruski prijedlog o prekidu vatre, 24 sata nakon što je Azerbajdžan započeo ofenzivu za povratak kontrole nad enklavom u kojoj su poginuli deseci i ozlijeđene stotine.

Armenske separatističke snage u Karabahu rekle su da je Azerbajdžan probio njihove linije i zauzeo brojne uzvisine i strateška cestovna čvorišta dok je svijet stajao po strani, ne poduzimajući ništa.

Uvjet – predaja
Separatističke vlasti u Karabahu ranije su objavile da je 27 ljudi ubijeno, uključujući dva civila, a više od 200 ozlijeđeno u vojnoj operaciji Azerbajdžana u utorak. Samoprozvana “Republika Artsak” jučer je priopćila da u takvim okolnostima nije imala izbora nego prekinuti neprijateljstva od 13 sati po lokalnom vremenu u srijedu.

Postignut je dogovor o povlačenju preostalih postrojbi i vojnika oružanih snaga Armenije/Reuters

“Vlasti Republike Artsak prihvaćaju prijedlog zapovjedništva ruskog mirovnog kontingenta o prekidu vatre”, rečeno je. “Uz posredovanje zapovjedništva ruskog mirovnog kontingenta stacioniranog u Gorskom Karabahu, postignut je dogovor o potpunom prekidu neprijateljstava od 13 sati 20. rujna 2023. godine”. Azerbajdžan je potvrdio da je postignut dogovor o prekidu vatre.

Ruske mirovne snage Azerbajdžanu su prenijele apel karabaških Armenaca za prekid vatre. Azerbajdžan je započeo svoju operaciju protiv Gorskog Karabaha u utorak nakon što su neki od njegovih vojnika ubijeni u, kako je Baku rekao, napadima iz planinskog područja, koje je Azerbajdžan izolirao.

Baku je zahtijevao da se separatističke političke vlasti u Karabahu, koji je međunarodno priznat kao dio Azerbajdžana, također raspuste prije bilo kakvih razgovora o budućnosti regije koju Azerbajdžan želi u potpunosti integrirati te da polože oružje i razoružaju se.

Gorski Karabah je međunarodno priznat kao dio Azerbajdžana. “Postignut je dogovor o povlačenju preostalih postrojbi i vojnika oružanih snaga Armenije… te o raspuštanju i potpunom razoružanju oružanih formacija obrambene vojske Gorskog Karabaha”, objavilo je vodstvo separatista najavljujući i početak pregovora o “reintegraciji” teritorija u Azerbajdžan u četvrtak u azerbajdžanskom gradu Jevlahu.

Ministarstvo obrane Azerbajdžana potvrdilo je u srijedu da je postiglo sporazum o prekidu vatre s etničkim armenskim snagama u planinskoj regiji Gorskog Karabaha naseljenoj etničkim Armencima.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Razoružanje i povlačenje
Ministarstvo je priopćilo da su armenske snage u Karabahu pristale “položiti oružje, napustiti borbene i vojne položaje i potpuno se razoružati”, a svo oružje i tešku opremu predati azerbajdžanskoj vojsci.

Američki državni tajnik Antony Blinken telefonski je razgovarao u utorak s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevom i armenskim premijerom Nikolom Pašinjanom, pozivajući Azerbajdžan da “odmah prekine vojne akcije” i deeskalira situaciju.

State Department je naveo da je Alijev “izrazio spremnost” da prekine neprijateljstva i održi sastanak s predstavnicima Nagorno-Karabaha. Blinken je rekao Pašinjanu da Armenija ima punu podršku Washingtona.

Inače, Rusija nastoji očuvati svoj utjecaj u regiji, ispresijecanoj naftovodima i plinovodima, suočena s većim angažmanom Turske, koja podupire Azerbajdžan. Odnosi Rusije i Armenije, ranije tradicionalnih saveznika, urušili su se otkako je predsjednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu 2022. i dodatno su se pogoršali posljednjih mjeseci zbog, kako Armenija kaže, neuspjeha Moskve da u potpunosti osigura poštivanje sporazuma o prekidu vatre iz 2020.

Armenija je zauzela velike dijelove tog teritorija u ratu nakon raspada Sovjetskog Saveza, a Azerbajdžan je vratio veći dio u šestotjednom sukobu 2020. godine.