no o čemu se naveliko spekuliralo još prije nekoliko tjedana, početkom ovoga tjedna napokon se i dogodilo – kineski i američki pregovarači u Ženevi su postigli dogovor koji bi barem na tri mjeseca trebao olakšati trgovinske tenzije koje su prijetile prerasti u opći trgovinski rat. Većina carina i drugih mjera povučena je od srijede, objavile su obje strane. SAD je pristao sniziti dodatne carine na kinesku robu sa 145 na 30 posto, dok će Kina smanjiti carine sa 125 na 10 posto.
Carine uvedene prije 2. travnja, uključujući one iz razdoblja prvog mandata bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, kao i određena ograničenja poput ukidanja izuzeća za pošiljke male vrijednosti, za sada ostaju na snazi.
Washington se obvezao izmijeniti ili ukinuti tri izvršne uredbe koje su povećale carine na kineski uvoz za 115 posto. Takozvane ‘Liberation Day’ carine bit će privremeno snižene s 34 na 10 posto tijekom iduća tri mjeseca, a sve carine uvedene tijekom eskalacije sukoba bit će uklonjene.
Dogovor i s Britancima
Prethodno su SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo postigli trgovinski dogovor o ublažavanju carina koje je nametnuo američki predsjednik Donald Trump, pa to može postati predložak i za sporazume s drugim zemljama premda trgovinski stručnjaci upozoravaju da bi dogovor Londona i Washingtona mogao naići na zakonska osporavanja zbog pravila Svjetske trgovinske organizacije (WTO).
London je uspio izboriti niže carine na izvoz automobila i čelika, no stopa od 10 posto koja se primjenjuje na gotovu svu ostalu robu ostaje. Britanski izvoz čelika i aluminija sada neće biti podložan carinama, a prvih 100 tisuća britanskih automobila prodanih u SAD-u u jednoj godini, što je veliki dio ukupnog izvoza, imat će carinsku stopu od 10 posto.
Zauzvrat, Ujedinjeno Kraljevstvo će olakšati pristup tržištu američkim farmerima kroz sustav kvota s nižim carinama, no bez promjena u traženim standardima kvalitete hrane. To sada otvara put prema većem uvozu goveđeg mesa. Također, bit će ukinute britanske carine na uvoz 1,4 milijarde litara američkog etanola.
Rijetki metali
Sporazum s Britancima bio je za Trumpa dobar uvod u dogovor s Kinom. Kina je najavila usklađivanje s američkim ukidanjem mjera te će zadržati tek 10 posto carina uvedenih nakon 2. travnja. Ipak, kineski izvoz i dalje će biti izložen ukupnoj stopi od 30 posto, kada se uračunaju mjere uvedene prije tog datuma, uključujući dva kruga carina uvedenih s ciljem kontrole uvoza fentanila u veljači i ožujku. Proizvodi poput električnih vozila, čelika i aluminija i dalje će podlijegati posebnim carinama donesenima prethodnih godina.
Kina je pristala ukloniti i neke mjere uvedene SAD-u nakon 2. travnja. Među tim mjerama je uvrštavanje rijetkih minerala na listu kontroliranog izvoza, otvaranje istrage protiv kineske podružnice američke kemijske kompanije DuPont i stavljanje američkih obrambenih i tehnoloških kompanija na crnu listu. Dogovor sugerira da će navedene kompanije biti uklonjene s crne liste, a istrage obustavljene.
Ipak, mjere donesene prije 2. travnja, uključujući sankcije protiv desetak kompanija i istragu protiv Googela, ostaju na snazi. Iz kompanije DuPont nije bilo službenog komentara na najnovije vijesti.
Kontrolirana lista izvoza rijetkih zemnih minerala ostaje pod upitnikom, budući da se kineska odluka odnosila na sve zemlje i nije jasno hoće li se to smatrati specifičnim odgovorom SAD-u. U izvornoj objavi ministarstva trgovine, koja je zahtijevala od svih izvoznika da traže dozvole prije isporuke sedam vrsta rijetkih zemnih minerala, ne spominje se SAD. Reuters je prošli mjesec izvijestio da će se američki klijenti vjerojatno suočiti s dugim i neizvjesnim čekanjem na dozvole s obzirom na trgovinski rat. Kinesko ministarstvo trgovine nije odmah odgovorilo na pitanja o ograničenjima rijetkih zemnih minerala. Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova je u vezi tih pitanja uputio na proučavanje teksta sporazuma.
Zatišje pred buru
Analitičari se slažu kako bi iduća tri mjeseca mogla predstavljati tek zatišje pred novu trgovinsku buru. Sasvim sigurno nije kraj carinskog sukoba, a ne možemo još govoriti ni o ratu, s obzirom na to da se nimalo nije povukla retorika na američkoj strani oko ključne riječi, a to je potpuno razdvajanje od Kine. To će se nastaviti u određenim područjima, kao što su visoka tehnologija, mikročipovi, sve što ima veze s industrijskim granama koje nose digitalizaciju novoga doba i elektrifikaciju, sve gdje je već Amerika počela zaostajati za Kinom.
Jednako tako, dvojbene su i izjave američke strane o tome da su oni zaslužni za okončanje tenzija. Trump je napravio kaos, a sada svijetu predstavlja da ga spašava od tog kaosa, što je apsurdno. Tržište se ispostavilo jedinim pravim pregovaračem s najvećim svjetskim silama. Tržište je to koje je natjeralo jedne i druge na pregovore. Tko je prvi trepnuo, to je nebitno. Svijet će nakon ovoga lakše disati, ali više se neće nikada potpuno oporaviti, morat će ići drugim putovima i tražiti ozbiljne alternative za dosadašnji trgovinski poredak, slažu se analitičari.
Tko je pobijedio?
Dužnosnici s obje strane započeli su i bez sumnje će nastaviti tvrditi da su baš oni pobjednici ove faze trgovinskog sukoba. Unatoč tome što SAD i Kina ovo nazivaju zajedničkim sporazumom, ljudi u Pekingu će to protumačiti kao odustajanje Trumpove administracije od carina, kaže za BBC Janka Oertel, direktorica azijskog programa pri Europskom vijeću za vanjske odnose.
“Vratili smo se na početak, sada pregovori mogu početi. Ishod je neizvjestan, ali Kina je sada u psihološki jačem položaju nego prije”, rekla je. SAD će tvrditi da je njihova carinska stopa na kineski uvoz, iako niža, i dalje visoka, 30 posto. “Taj trgovinski sporazum je pobjeda za Sjedinjene Države, pokazujući neusporedivu stručnost predsjednika Trumpa u osiguravanju sporazuma koji koriste američkom narodu”, navodi se u izjavi Bijele kuće.
Ekonomisti Deutsche Bank sugerirali su da snižavanje tarifa, i prošlotjedni sporazum između Velike Britanije i SAD-a o njima, znači da postoji i “vjerojatna gornja i donja granica” Trumpovih stopa. “Ujedinjeno Kraljevstvo ima jedan od najmanje neuravnoteženih odnosa sa SAD-om i sada ima univerzalnu carinsku stopu od 10%. Kina ima jedan od najneuravnoteženijih odnosa i sada ima carinsku stopu od 30%”, rekao je George Saravelos, voditelj istraživanja deviznog tržišta u investicijskoj banci. “Razumno je da ove dvije brojke sada postavljaju granice gdje će američke carine završiti ove godine”, dodaje Saravelos.
Ako su investitori u ponedjeljak nazdravljali šampanjcem, to nije bilo zato što misle da smo izvan opasnosti, već zato što su se izgledi za recesiju smanjili. Čak i uz najnovije popuštanje napetosti, očekuje se da će potrošačke cijene porasti za gotovo 2% zbog carina koje ostaju na snazi - iznoseći 2800 dolara po kućanstvu za godinu, prema analizi Yale Budget Laba. Očekuje se da će gubitak radnih mjesta do kraja godine dosegnuti dodatnih 456.000, što će stopu nezaposlenosti povećati za dodatnih 0,4 postotna boda do kraja 2025., navodi se u izvješću.
Očekuje se da će se rast američkog gospodarstva i dalje usporavati, rekla je Kathy Bostjancic, glavna ekonomistica za Nationwide Mutual Insurance Company, u bilješci u ponedjeljak. Dodala je da je “već bilo nekih usporavajućih učinaka na aktivnost, a napori povezani s DOGE-om za smanjenje veličine vlade također će opteretiti zaposlenost i aktivnost kasnije ove godine”.
Veće od očekivanog povlačenje kineskih tarifa od strane Trumpove administracije naglašava glavnu pritužbu poduzeća, a to je da se Trumpovi ciljevi i prioriteti mijenjaju iz sata u sat.
“Kolike su šanse da imamo 90 dana mira pred sobom?”, rekao je ekonomist Justin Wolfers mom kolegi Mattu Eganu u ponedjeljak. “Danas imamo dobre vijesti, ali ono što bi zaista bila dobra vijest jest da mu netko jednostavno oduzme kontrolu”.
Nije iznenađujuće da je Bijela kuća proboj Kine tijekom vikenda hvalila kao još jednu Trumpovu pobjedu nakon “značajnog trgovinskog sporazuma” s Ujedinjenim Kraljevstvom prošlog tjedna koji, kako sam tada napisao, zapravo nije bio toliko sporazum koliko namjera da se radi na sporazumu koji bi u konačnici utjecao samo na djelić američkog globalnog trgovinskog kolača.
Da, carinom od 30% svakako je lakše upravljati nego onom od 145%. Taj pad od 115 postotnih bodova mogao bi biti razlika između potpunog sloma opskrbnog lanca i pukog usporavanja trgovine između dva najveća svjetska gospodarstva. Ali sporazum s Kinom je “pobjeda” samo ako gledate kroz MAGA naočale, slažu se promatrači. Trump je zapalio kuću, a zatim donio jednu kantu vode. Možda je to početak. Ali dio štete neće biti poništen, a on se još igra šibicama.
Tržišta su odmah reagirala pozitivno. U samo nekoliko dana izbrisani su svi gubici od početka ove godfine, posebno se to odnosi na tehnološki sektor. Tehnološki orijentirani Nasdaq Composite gotovo je izbrisao sve svoje gubitke do sada ove godine, dok se tržišta oporavljaju nakon 90-dnevne tarifne pauze između SAD-a i Kine, koja je smanjila carine za 115 postotnih bodova. Dok tehnološke dionice rastu na svim područjima, analitičar Wedbusha i promatrač tehnoloških dionica Dan Ives vidi jednog jasnog pobjednika u ublažavanju trgovinskih napetosti.
“To bi morala biti Nvidia”, rekao je Ives za Yahoo Finance u intervjuu neposredno prije nego što je tržišna kapitalizacija proizvođača čipova prvi put od veljače premašila 3 bilijuna dolara. Prema Ivesu, širi rast tarifnih olakšica u tehnološkom sektoru, u kombinaciji s investicijskim ciklusom umjetne inteligencije koji ostaje netaknut, stvara “scenarij iz snova” za vodećeg proizvođača čipova za umjetnu inteligenciju.
Dionica Nvidije porasla je za više od 5% u ponedjeljak nakon sporazuma između SAD-a i Kine i za isto toliko u utorak, iako su dionice i dalje pale za 3% od početka godine. “Mislim da (dionica) doseže… nove rekordne vrijednosti jer postoji samo jedan čip na svijetu koji potiče revoluciju umjetne inteligencije, a to predvodi kum umjetne inteligencije, Jensen i Nvidia”, rekao je Ives.
Izvršni direktor Nvidije Jensen Huang trenutačno je u Saudijskoj Arabiji zajedno s desecima tehnoloških direktora na pregovorima o sklapanju poslova koje predvodi predsjednik Trump kao dio svog prvog većeg putovanja u inozemstvo u drugom mandatu. Porast dionica Nvidije djelomično se može objasniti time što su SAD Saudijskoj Arabiji odobrile veći pristup naprednim AI čipovima, što je potaknulo sposobnost te zaljevske nacije da kupuje visokonaponske poluvodiče. U utorak je Nvidia najavila da će isporučiti 18.000 čipova AI startupu u vlasništvu saudijskog državnog fonda bogatstva.
Jedna potencijalna zabrinutost u vezi s prodajom vrhunskih čipova Saudijskoj Arabiji jest da bi se ti čipovi zatim mogli prokrijumčariti u Kinu, zaobilazeći američke kontrole izvoza. Trumpova administracija pooštrila je neka ograničenja usmjerena na Kinu, ali također nastoji revidirati propise o ograničenjima AI čipova.
Brian McCarthy, glavni strateg u MacroLensu, tvrdio je da je teško provesti ograničenja izvoza čipova u Kinu. “Jednostavno je vrlo, vrlo teško staviti mrežu oko ovih stvari”, rekao je McCarthy, dodajući: “Kinezi su vrlo marljivi. Imaju vrlo dobru mrežu načina za ilegalno premještanje proizvoda… za sve vrste proizvoda.”
Unatoč pitanjima nacionalne sigurnosti, ako Kina može koristiti neizravne kupnje čipova kako bi zaobišla kontrole izvoza, to bi moglo biti blagodat za dioničare Nvidije. “To pokazuje da se ne radi samo o Kini”, rekao je Ives. “To samo pokazuje što će se, po mom mišljenju, događati u nadolazećim godinama – bilijuni koji se troše na umjetnu inteligenciju”.
“Ovaj potez je značajan prvenstveno zato što odražava strateško povlačenje SAD-a, a ne istinsku promjenu u široj putanji odnosa SAD-a i Kine”, rekao je za Al Jazeeru Carlos Lopes, suradnik Chatham Housea za Afrički program.
Lopes, čija područja stručnosti uključuju međunarodnu trgovinu i Kinu, objasnio je da ukidanje tarifa naglašava da je Kina ostala pri svome, prisiljavajući SAD da revidira svoj pristup. “U tom smislu, ukidanje signalizira granice pompe i unilateralizma u duboko povezanom globalnom gospodarstvu. To je taktička pauza, a ne strateško preusmjeravanje.”
Zašto je revidirao pristup?
“Preokret je priznanje domaćih ekonomskih pritisaka”, rekao je Lopes dodavši da tarife podižu cijene za američke potrošače i potkopavaju ključne proizvodne sektore, posebno one koji ovise o kineskim poluproizvodima. “Američko gospodarstvo, unatoč svojoj veličini, ne može se izolirati od globalnih lanaca opskrbe bez ozbiljne kolateralne štete. Štoviše, predsjednik Trump uspijeva projicirajući snagu kroz pregovore. Ali pregovaranje bez strukture ili jasnog cilja na kraju otkriva slabost. Povlačenje odražava ovu unutarnju kontradikciju”, rekao je.
Fentanil – i uloga Kine u lancu opskrbe smrtonosnog sintetičkog opioida – nikada nije bio glavni faktor iza Trumpovih carina protiv Pekinga, rekao je Lopes.
“Fentanil je bio dio javnog diskursa, ali ne i temeljni pokretač odluke o tarifama. Služio je više kao simbolično pitanje za političke poruke, posebno domaćoj publici. Ključna dinamika ovdje je strukturna – međuovisnost lanca opskrbe, inflacijske brige i izborni izračuni – a ne politika o drogama”, rekao je analitičar Chatham Housea.
Ostaju brojni neriješeni izazovi
Dva najveća svjetska gospodarstva, SAD i Kina, dugo se natječu za ekonomsku prevlast i oslanjaju se jedno na drugo kao glavni trgovinski partneri. SAD je najveće kinesko izvozno tržište, koje čini 12,9% kineskog izvoza u 2023., prema Opservatoriju ekonomske složenosti (OEC). Kina je treće najveće izvozno tržište SAD-a, iza Kanade i Meksika. Kineska roba činila je 14,8% ukupnog uvoza SAD-a u 2023. Ta trgovina pruža američkim potrošačima pristupačne proizvode i omogućuje američkim tvrtkama da godišnje zarađuju milijarde dolara od prodaje u Kini.
Kina iz ovog trgovinskog odnosa ostvaruje milijarde dolara izvoza i milijune radnih mjesta. Analitičari američke tvrtke za financijske usluge Goldman Sachs procijenili su da bi, ako SAD nastavi svoj trgovinski rat s Kinom, do 16 milijuna radnih mjesta u Kini moglo biti ugroženo. No, u SAD-u također rastu pozivi za ponovnu procjenu tog gospodarskog odnosa.
Tijekom svog prvog mandata, Trump je vodio “trgovinski rat” protiv Kine, nastojeći uravnotežiti trgovinski deficit koji su SAD imale s tom zemljom. U 2024. SAD je imao trgovinski deficit s Kinom od 295,4 milijarde dolara – najveći trgovinski deficit od bilo kojeg trgovinskog partnera. Dok kinesko vodstvo dosljedno tvrdi da trgovinski rat ne koristi nikome, bivši američki predsjednik Joe Biden nastavio je s nekoliko Trumpovih tarifa i proširio ih.
Druge zabrinutosti u vezi s trgovinskim odnosom koje su istaknuli analitičari, uključujući i Vijeće za vanjske odnose, uključuju zabrinutost zbog gubitka radnih mjesta u proizvodnji u SAD-u te strahove od kineske špijunaže i krađe intelektualnog vlasništva. Kao rezultat toga, uzastopne američke administracije pojačale su nadzor nad izvozom u Kinu kako bi spriječile da osjetljiva američka tehnologija dođe do kineske vojske.
Američki Kongres donio je 2018. zakon kojim se predsjedniku omogućuje kontrola američkog izvoza koji se smatrao “dvojnom namjenom”, odnosno koji bi se mogao koristiti u komercijalne ili vojne svrhe. Kina se općenito smatra primarnom metom ovog zakona.
