Najnovija studija o virusu koji izaziva takozvanu svinjsku gripu potvrdila je najave pojednih svjetskih znanstvenika, koji su od početka pojavljivanja bolesti tvrdili da je ona bitno opasnija od “obične” gripe. Međunarodni istraživački tim američkog Sveučilišta Wisconsin-Madison zbog takvih je sumnji proveo detaljno istraživanje kojim su došli do detaljnog “portreta” virusa H1N1 i njegovih patogenih svojstava, koji je potom objavljen u uglednom medicinskom časopisu Nature. Znanstvenici predvođeni Yoshihirom Kawaokaom utvrdili su se da virus koji uzrokuje novi tip gripe od klasične ponajviše razlikuje u tome što pokazuje mogućnost penetriranja u stanice koje se nalaze duboko u plućima. Na taj način virus H1N1 može prouzročiti teške upale pluća, a u ozbiljnijim slučajevima i smrt. To otkriće neki već shvaćaju kao objašnjenje za dosad dosta začuđujuću činjenicu – da svinjska gripa u velikom broju slučajeva pogađa mlade i inače sasvim zdrave osobe. Voditelj američkoga istraživačkog tima i sam se osvrnuo na tvrdnje da je svinjska gripa u malo čemu drukčija od “uobičajene”.

Zablude o patogenu
“Postoje nesporazumi i kriva shvaćanja kada je riječ o ovom novom obliku gripe. Ljudi su uvjereni da je ona gotovo potpuno istovjetna sezonskoj gripi, međutim rezultati istraživanja dokazali su da nije tako. Došli smo do jasnih dokaza da je H1N1 virus bitno drulčiji”, objasnio je nakon objave istraživanja u Natureu Yoshihiro Kawaoka. Dodao je da virus H1N1 zbog svoje mogućnosti da inficira stanice duboko u plućima zastrašujuće podsjeća na druge pandemijske viruse. Kao jedan od njih ovaj znanstvenik navodi i virus koji se pojavio 1918. godine te je, napominje, na kraju Prvoga svjetskog rata pobio desetke milijuna ljudi. “Sasvim je moguće da H1N1 postane još opasniji u slučaju da se pandemija nastavi ovako brzo razvijati pa virus evoluira i stekne nova svojstva”, objasnio je Kawaoka. Kako bi ispitali patogenost i prirodu virusa koji uzrokuje svinjsku gripu, Kawaoka i njegove kolege njemu su izložili različite skupine miševa, lasica i nečovjekolikih primata, koji se i inače koriste u istraživanjima vezanim za gripu i pandemijske viruse. Pokusi su pokazali da se virus H1N1 puno brže i efikasnije umnožava u respiratornom sustavu nego što to čini uzročnik sezonske gripe. Jednako tako utvrđeno je da H1N1 u respiratornom sustavu, odnosno u plućima, uzrokuje puno više lezija, slične onima kakve su uzrokovali puno opasniji oblici pandemijske gripe.

Otpornost na infekciju
“Kada smo provodili istraživanja vezana za sezonsku gripu, pokazalo se da se virus koji je uzrokuje ne umnožava u plućima. H1N1 se pak u plućima vrlo brzo razvija”, objasnio je voditelj znanstvenog tima dodajući kako su uzorci virusa upotrebljavani u pokusima dobiveni od pacijenata u Kaliforniji, Nizozemskoj i Japanu. Među najzanimljivijim rezultatima istraživanja sigurno je usporedba utjecaja ovog virusa na mlade osobe i one u poodmakloj životnoj dobi. Naime, zbog sličnosti s pandemijom gripe iz 1918. istraživači su ispitivali utjecaj H1N1 na osobe rođene prije te godine, koje su bile izložene “starom” opasnom virusu. “Utvrdili smo da ti ljudi, unatoč svojim vrlo ozbiljnim godinama, imaju antitijela koja neutraliziraju virus svinjske gripe”, pojasnio je Kawaoka. Dodao je kako ima nade da će uskoro biti potvrđena efikasnost novih antivirusnih lijekova. Sudeći prema testovima koje je do sada proveo na tri sastojka, procjenjuje da će lijekovi bazirani na njima biti učinkoviti čak i u slučaju da virus uznapreduje i postane patogeniji nego što je sada. “Antivirusni lijekovi zasad se smatraju prvom linijom obrane od svinjske gripe, no njihov razvoj i proizvodnja masovne količine cjepiva ipak može potrajati mjesecima”, zaključio je Kawaoka. Poput ostatka svijeta, u kojem je do sada virus svinjske gripe potvrđen kod 94.512, od čega je 429 oboljelih preminulo, i Hrvatska polaže nade u skoro otkrivanje cjepiva protiv virusa H1N1. Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje prošlog je tjedna objavilo kako je osiguralo ukupno 180 milijuna kuna za kupnju 150.000 doza antivirusnih lijekova za liječenje nove gripe i nabavu 2,5 milijuna doza cjepiva kada ono bude proizvedeno. Ministarstvo zdravstva pritom kontinuirano ponavlja da je Stožer za praćenje pojavnosti nove gripe, kojem je na čelu ministar Darko Milinović, i dalje u 24-satnom kontaktu sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i Europskim centrom za kontrolu i prevenciju bolesti.

Širenje bolesti u Hrvatskoj

Do sada 18 slučajeva
U Hrvatskoj je do sada potvrđeno 18 slučajeva oboljelih od svinjske gripe, koji su uglavnom zaraženi u inozemstvu, a prošlog tjedna prvi je put zabilježen prijenos virus s djeteta na majku.

Na jesen tisuće oboljelih
Mediji su prošlog tjedna prenijeli procjenu pročelnika Odjela za akutne respiratorne infekcije u bolnici “Dr. Fran Mihaljević” i člana kriznog stožera Ministarstva zdravstva prof. dr. sc. Ilije Kuzmana, koji je rekao da se očekuje kako će se sljedećih tjedana broj oboljelih mjeriti desecima, a na jesen tisućama.