Rast aktivnosti u proizvodnom i uslužnom sektoru eurozone u ožujku je blago posustao, pokazali su danas najnoviji podaci londonske tvrtke Markit.

Zbirni indeks menadžera nabave (PMI), koji izrađuje ta istraživačka tvrtka na temelju ankete provedene među tisućama kompanijama u eurozoni, u ožujku je tako skliznuo na 53,2 boda, u usporedbi s najvišom razinom u posljednja 32 mjeseca od 53,3 boda, na koju se bio popeo u veljači.

Indeks se pritom zadržao deveti mjesec zaredom iznad 50 bodova, granice koja dijeli rast od pada aktivnosti.

PMI za sektor usluga smanjen je u ožujku na 52,4 boda, u usporedbi sa 52,6 bodova u veljači, a blago je smanjen i PMI za proizvodni sektor, i to na 53 boda, sa 53,2 boda u prethodnom mjesecu.

Što se najvećih gospodarstava tiče, u Francuskoj su u privatnom sektoru aktivnosti porasle prvi put u pet mjeseci, dok su zbirni podaci za Njemačku, najveće europsko gospodarstvo, pokazali blago usporavanje aktivnosti u odnosu na najvišu razinu u 33 mjeseca, zabilježenu u veljači, premda su i dalje snažne.

Uz ipak solidan rast, kako u proizvodnom, tako i u sektoru usluga, te povratak rastu francuskog gospodarstva, drugog po veličini u eurozoni, čini se da se oporavak 18-članog gospodarstva sve više širi, ocijenili su u Markitu.

"Oporavak dobiva na zamahu. Među posebno ohrabrujućim naznakama koje će političari iščitati iz ovih brojki jest ona da se oporavak proširio, zahvaćajući i Francusku", kazao je glavni Markitov ekonomist Chris Williamson.

Ujedno napominje da najnoviji podaci ukazuju na 0,5-postotni gospodarski rast u ovome tromjesečju. Ekonomisti u nedavnoj Reutersovoj anketi predvidjeli su nešto manji rast, od 0,3 posto.

Sara iz Dalekovoda ruši predrasude

Sve više žena ulazi u sektor koji je donedavno bio zatvoren za njih

važnije nego ikad prije

Jedna vještina sve više odlučuje o financijskoj stabilnosti građana

Tvornice su u uvjetima nagomilanih narudžbi treći mjesec zaredom nastavile povećavati broj zaposlenih, premda nešto slabijim tempom, pa je odgovarajući indeks skliznuo na 50,3 boda, s 50,6 bodova.

"Najviše od svega ohrabruje rast neispunjenih narudžbi, a to znači da bi aktivnosti idući mjesec mogle biti prilično snažne, pa bismo mogli svjedočiti većem zapošljavanju", kazao je Williamson.

Glavobolje političarima moglo bi pak zadati daljnje snižavanje proizvođačkih cijena. Tvrtke u eurozoni sada već dvije godine snižavaju cijene kako bi ojačale poslovanje, s tim da su u ožujku dodatno intenzivirale njihovo smanjenje, pa je odgovarajući indeks cijena pao na 48,5 bodova, najnižu razinu u osam mjeseci, s u veljači zabilježena 49,3 boda.

Godišnja stopa inflacije u eurozoni prema posljednjim je podacima Eurostata u veljači iznosila 0,7 posto, što je osjetno ispod u Europskoj središnjoj banci (ECB) ciljanih nešto ispod dva posto. Posljednji Markitovi podaci tako najvjerojatnije neće pomoći stišati bojazni od deflacije u regiji.

"To su nove naznake deflacije. Nije riječ samo o perifernim članicama eurozone, već su pritisci na slabljenje proizvođačkih cijena u manjoj mjeri zamijećeni i u Njemačkoj. Veliko je sada pitanje opravdava li to ili ne daljnje poticaje", kazao je Williamson.

Značajan broj ekonomista sumnjičav je u pogledu ECB-ova stajališta da deflacija ne prijeti eurozoni i da će se oporavak održati bez daljnjih poticajnih mjera. ECB je na posljednjem redovnom mjesečnom zasjedanju zadržao postojeće rekordno niske kamatne stope od 0,25 posto, podsjećaju u Reutersu.