Uprava grčke kompanije Hellenic Sugar najavila je da će uskoro raspisati međunarodni natječaj za prodaju svojih šećerana u Srbiji, u Žablju i Crvenki.

Ta odluka dolazi uoči ukidanja kvota za šećer u Europskoj uniji i pokazuje da će se potresi s europskog tržišta odraziti na Srbiju gdje je pokrenuta nova podjela karata u šećernoj industriji, piše Politika. Hellenic Sugar tvrdi da kupac njihovih šećerana u Srbiji može biti samo investitor s krupnim kapitalom, a ranije su kao potencijalni kupci spominjali Sunoko, Miodraga Kostića, vlasnika MK Groupa i Petar Matijević (Industrija mesa Matijević), koji je značajan proizvođač šećerne repe. S druge strane, početkom 2016. Hellenic Sugar je tvrdio da nema namjeru prodati dvije srpske šećerane "ni ove godine ni u bližoj budućnosti".  Sada je plan promijenjen, uz tvrdnju da je riječ o "poslovnoj politici na koju ne utječe samo vlasnik kapitala".

Radikalne reforme
Grci sada tvrde kako je teško da bi novi vlasnik njihovih šećerana mogao mogao postati bilo tko iz Srbije, te su odbacili nagađanja da bi to mogla postati austrijska Agrana, koja nije službeno poslala pismo o namjerama niti je dosad pokazala zanimanje za taj posao. Međutim, tržište šećera u Srbije itekako je zanimljivo najvećim igračima. Ovog ljeta je upravo Agrana, koja je dio njemačkog šećernog diva Südzucker, objavila da je zainteresirana za većinski udio u kompaniji Sunoko u čijem sastavu djeluju tvornice u Pećincima, Vrbasu i Kovačici. U vlasništvu Sunoka od ove godine je i šećerana u Senti, čime je udio Kostićeve kompanije na domaćem tržištu porastao na oko 70 posto. Razlog za strateško partnerstvo s Austrijancima u MK Groupu su objasnili time što se "sljedeće godine u Europskoj uniji očekuju radikalne reforme u industriji šećera i ukidanje kvota tako da će samo najveći u ovom biznisu moći osigurati opstanak". Kako Politika doznaje od dobro obaviještenog izvora Agrana je Povjerenstvu za zaštitu konkurencije nedavno podnijela zahtjev za odobrenje koncentracije.

Manje površine pod repom
Srbija trenutno ima kvotu za bescarinski izvoz 182.000 tona šećera na tržište Europske unije, a ukidanjem povlastica proizvođači će biti prisiljeni poslovati tržišno. Europska unija je prije gotovo dva desetljeća uvela poticaje da bi očuvala proizvodnju šećerne repe jer je proizvodnja šećera od trske rentabilnija i konkurentnija. Od sljedeće godine obje proizvodnje imat će jednak položaj.

Zbog navedenog postoji mogućnost da se površine pod repom u Srbiji značajno smanje, tvrdi Politika. "To nikako ne smijemo dopustiti. Iz strateških razloga ne smijemo dopustiti da taj sektor završi potpuno u rukama stranih investitora", kaže agrarni analitičar Vojislav Stanković. Kada je riječ o motivima stranih kompanija da privatiziraju srpske šećerane Vojislav Stanković drži kako je moguće kako te kompanije možda računaju da će Srbija uspjeti isposlovati bescarinski izvoz šećera u Rusku Federaciju, što se najavljuje. "Ipak, trenutno nitko ne može dugoročno procijeniti kakvi će biti učinci najavljenih reformi koje uvodi Europska unija", navodi Stanković. Pojedini analitičari procjenjuje da će se proizvodnja šećera u EU nakon ukidanja kvota povećati za 2,5 milijuna tona. 

Proizvodnja šećera u Uniji

Vode Nijemci i Francuzi
Sektor šećera u EU je 2006. prošao kroz duboku reformu čiji je cilj bio povećanje konkurentnosti. Za dvije godine zatvorene su 83 tvornice, odnosno 40% europskih šećerana, podaci su Europskog odbora proizvođača šećera (CEFS). Na Francusku i Njemačku, čiji je udio po 24%, otpada gotovo pola proizvodnje šećera u EU, a slijedi Poljska sa 11% i Velika Britanija sa 8%. EU je najveći proizvođač šećerne repe u svijetu.