Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Zamjena uloga u japanskom privlačenju stranih tvrtki

Autor: The New York Times
25. ožujak 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Gradonačelnik Shohei Muroi zna koliko je teško navesti nove tvrtke na ulaganje u ovaj industrijski gradić samo 95 kilometara udaljen od zloglasne japanske nuklearne elektrane. Stoga je u rujnu gradonačelnik Muroi učinio ono nezamislivo. Odletio je u Kinu u potrazi za brzorastućim proizvođačem strojeva koji bi otvorio pogon u njegovom gradu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Označilo je to dramatičnu zamjenu uloga u državi koja je navikla na upravo suprotno, izvoz tvorničkih poslova u Kinu. “Došli smo do točke u kojoj se Japan više ne može širiti bez pomoći izvana”, kaže gradonačelnik Muroi. “Bilo vam sjedište u Kini ili Americi, nama u Aizu-Wakamatsu bilo bi iznimno drago kad biste otvorili poduzeće u našem gradiću.”Godinu dana nakon prirodne i nuklearne katastrofe koja je izvršila prisilnu promjenu japanskog gospodarstva, a koje je ionako bilo poprilično beživotno nakon dugogodišnjeg stezanja, ova zemlja konačno se miri s istinom da mora pristati na nešto čemu je dugo odolijevala – pružanje dobrodošlice inozemnim proizvođačima. Navedeno ukazuje i na regionalnu smjenu moći. Ubrzano rastuća količina stranog kapitala dolazi iz Kine, koja je prošle godine nadmašila Japan te postala drugo po veličini gospodarstvo na svijetu. Još neki noviji kineski proizvodni poslovi s Japanom uključuju planove o otvaranju pogona za proizvodnju plastike u gradu Tottori i tvornice teških strojeva u Kochiju. Kineska izravna ulaganja u Japan u posljednje četiri godine dvadeseterostruko su skočila na čak 314 milijuna dolara 2010. godine, doznajemo u japanskom ministarstvu financija, premda je kao ukupni postotak ulaganja u Japan, kineski kapital i dalje neznatan.“Kinezi nam počinju izgledati kao spasitelji”, kaže Kotaro Masuda, ekonomist pri vladinom Institutu za međunarodnu trgovinu i ulaganja iz Tokija. “Svako ulaganje koje Japan dobije predstavlja svojevrsni plus, bez obzira odakle je, jer to podrazumijeva nova radna mjesta, viši porezni dohodak i otvaranje novih i brojnijih prilika i mogućnosti.”

Gradonačelnik Shohei Muroi zna koliko je teško navesti nove tvrtke na ulaganje u ovaj industrijski gradić samo 95 kilometara udaljen od zloglasne japanske nuklearne elektrane. Stoga je u rujnu gradonačelnik Muroi učinio ono nezamislivo. Odletio je u Kinu u potrazi za brzorastućim proizvođačem strojeva koji bi otvorio pogon u njegovom gradu.

Označilo je to dramatičnu zamjenu uloga u državi koja je navikla na upravo suprotno, izvoz tvorničkih poslova u Kinu. “Došli smo do točke u kojoj se Japan više ne može širiti bez pomoći izvana”, kaže gradonačelnik Muroi. “Bilo vam sjedište u Kini ili Americi, nama u Aizu-Wakamatsu bilo bi iznimno drago kad biste otvorili poduzeće u našem gradiću.”Godinu dana nakon prirodne i nuklearne katastrofe koja je izvršila prisilnu promjenu japanskog gospodarstva, a koje je ionako bilo poprilično beživotno nakon dugogodišnjeg stezanja, ova zemlja konačno se miri s istinom da mora pristati na nešto čemu je dugo odolijevala – pružanje dobrodošlice inozemnim proizvođačima. Navedeno ukazuje i na regionalnu smjenu moći. Ubrzano rastuća količina stranog kapitala dolazi iz Kine, koja je prošle godine nadmašila Japan te postala drugo po veličini gospodarstvo na svijetu. Još neki noviji kineski proizvodni poslovi s Japanom uključuju planove o otvaranju pogona za proizvodnju plastike u gradu Tottori i tvornice teških strojeva u Kochiju. Kineska izravna ulaganja u Japan u posljednje četiri godine dvadeseterostruko su skočila na čak 314 milijuna dolara 2010. godine, doznajemo u japanskom ministarstvu financija, premda je kao ukupni postotak ulaganja u Japan, kineski kapital i dalje neznatan.“Kinezi nam počinju izgledati kao spasitelji”, kaže Kotaro Masuda, ekonomist pri vladinom Institutu za međunarodnu trgovinu i ulaganja iz Tokija. “Svako ulaganje koje Japan dobije predstavlja svojevrsni plus, bez obzira odakle je, jer to podrazumijeva nova radna mjesta, viši porezni dohodak i otvaranje novih i brojnijih prilika i mogućnosti.”

Japan u sljedećem desetljeću želi udvostručiti priljev izravnih stranih ulaganja u zemlju. Posebna pažnja pritom se posvećuje trima prefekturama koje su bile najizravnije pogođene katastrofom iz ožujka 2011., a to su Iwate, Miyagi i Fukushima, u kojoj se nalazi i Aizu-Wakamatsu. “Strana ulaganja u zonu katastrofe iznimno su dobrodošla jer će pridonijeti rekonstrukciji toga područja”, izjavio je premijer Yoshihiko Noda. Ova nova otvorenost, ukoliko potraje, zahtijevat će od Japana da prekine naviku koja je trajala nekoliko desetljeća, a tiče se negativnog stava prema stranim ulaganjima očitog u strogim zakonskim propisima, visokim operativnim troškovima i poreznim stopama te slabim vladinim poticajima, da ne spominjemo otvorenu ksenofobiju. Naime, 2009. godine priljev izravnih stranih ulaganja u Japan iznosio je tek 0,24 posto njegovog bruto domaćeg proizvoda, a tijekom dvije godine koje su uslijedile i prešao u minus.Čak i brojne japanske tvrtke radije ulažu sredstva u prilike rasta koje im se otvaraju u inozemstvu nego one na domaćem terenu. Prema podacima ministarstva financija, 2011. godine japanske neto investicije u inozemstvo dosegnule su 113 milijardi dolara. Ekonomisti tvrde da je riječ o vrlo opasnoj neravnoteži, osobito u situaciji u kojoj Japan s naporom pokušava oživjeti gospodarski rast, zaštititi radna mjesta i povisiti životni standard. “Svi izražavaju zabrinutost zbog preseljenja japanskih tvrtki u inozemstvo. Ako se doista radi o tomu, Japan bi trebao to pokušati uravnotežiti otvaranjem prema većem broju stranih ulaganja”, smatra Kyoji Fukao, profesor ekonomije na sveučilištu Hitotsubashi.

Prema izjavama ministarstva financija, Japan je u siječnju zabilježio rekordan deficit na državnom tekućem računu u iznosu od 437 milijuna jena, s obzirom da je uvoz energije vrtoglavo porastao nakon nuklearne krize u Fukushimi, zbog koje su nuklearne elektrane diljem zemlje i dalje zatvorene. Stoga nije nikakvo čudo što su gradonačelnika Muroija u njegovu gradu, kao i cijeloj prefekturi Fukushima dočekali poput pravog junaka kada se iz Kine vratio s ugovorom o proizvodnoj suradnji s proizvođačem teških strojeva Zoomlionom. Središnja vlada proglasila je određene okruge u prefekturama Iwate i Miyagu “posebnim područjima obnove nakon katastrofe” te novim ulagačima u ta područja nudi poticaje i porezne olakšice. Primjerice, u prefekturi Miyagi tvrtke koje ulože u nove zone izuzete su od plaćanja poreza na poslovanje u roku od pet godina. No najvelikodušniji poticaji dostupni su u Fukushimi, kojoj je dodijeljeno 225 milijardi jena (2,8 milijarde dolara) za industrijski razvoj u toj prefekturi, uključujući i 30 milijardi jena za nove tvrtke. Jedna od tvrtki koju su navedeni poticaji primamili jest Canadian Solar sa sjedištem u Ontariju i brojnim poslovnim kontaktima u Kini, a trenutno pregovara o izgradnji tvornice solarnih ploča ili u prefekturi Miyagi ili Fukushima. Regionalna središta poput Aizu-Wakamatsu tako bi mogla postati ključna za japanska nastojanja glede privlačenja stranih ulaganja, smatra Shojiro Nakamura, savjetnik u globalnoj konzultantskoj kući Accenture. Nakamura pojašnjava da su najam i ostali troškovi u Aizu-Wakamatsu znatno niži nego u Tokiju, a postoji i kvalificirana radna snaga.Kineska ulaganja sasvim su u redu, zaključuje Nakamura, “ali na kraju priče želimo više nalikovati Silikonskoj dolini”.

Hiroko Tabuchi




Autor: The New York Times
25. ožujak 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close