Dok je u utorak oblak vulkanske prašine sa Islanda stigao do Sjeverne Amerike, u Europi se normaliziralo polovina zračnog prometa. Nadu aviokompanijama i tisućama putnika zaglavljenih na aerodromima ipak daju meteorološke prognoze koje ukazuju na to da bi do vikenda vjetrovi trebali promijeniti smjer. To su svakako dobre vijesti jer kako je upozorio njemački ministar gospodarstva Rainer Brüderle što su duže avioni prizemljeni, to je veći pritisak na poslovanje, i ekonomiju.

Državna pomoć
Međunarodna udruga avioprijevoznika (IATA) procjenjuje da taj sektor gubi 185 milijuna eura na dan. Potraje li prekid avioprometa nekoliko tjedana, ukupni bi gubici prema mišljenju stručnjaka mogli dosegnuti milijarde i imati razorni efekt na industriju za koju se i prije obustave letova procjenjivalo da će godinu završiti sa 1,5 milijardi eura gubitka. Ozbiljnost problema ilustrira najava britanskog premijera Gordona Browna koji razmatra mogućnost financijske pomoći pogođenim aviotvrtkama. Veliku štetu trpe i kompanije u turizmu. Najveći europski turoperator TUI je među prvima objavio da dnevno gubi između 5,7 i 6,8 milijuna eura. Zbog prizemljenih letova štetu će trpjeti poslovni svijet zbog otkazanih sastanaka i kašnjenja dostave pošte avionima, čemu u prilog govori da su velike kurirske kompanije FedEx, DHL i TNT izvijestile o odgodama i poremećaju u svojim uslugama.

Prijetnja oporavku
Za razliku od aviosektora, posao cvjeta drugim transportnim kompanijama jer se putnici okreću alternativnim načinima prijevoza, a među njima je i željeznička tvrtka Eurostar izvijestivši o povećanju broja prevezenih putnika prošloga četvrtka i petka za gotovo trećinu. Određeni gubici očekivani su i u industriji turizma, a stručnjaci smatraju da će biti relativno mali, osim ako obustava ne bude trajala više od nekoliko dana, što pripisuju sretnoj okolnosti da turizam u Europi nije u špici sezone. Veću štetu prema procjenama stručnjaka ne bi trebao imati ni segment uvoza i izvoza jer se međunarodna trgovina u većoj mjeri oslanja na cestovni, željeznički i pomorski nego na zračni prijevoz. No problema bi moglo biti u prijevozu lako kvarljive robe kao što je hrana i cvijeće. Ukupan ekonomski utjecaj prekida zračnog prijevoza ekonomisti kratkoročno smatraju minimalnim, no na duže bi razdoblje imao štetan utjecaj na europska gospodarstva koja se oporavljaju od ekonomske krize.

Poljoprivreda

Prednost i prijetnja
Erupcija vulkana na Islandu ne bi trebala bitno utjecati na poljoprivredu. “Ako ostane na ovom intezitetu i vulkan se ugasi, neće biti većih posljedica. Dapače, možda blagih, pozitivnih”, prokomentirao je dr. Darko Znaor, neovisni konzultant za ekološku poljoprivredu. “Prašina koju izbacuje prije ili poslije će pasti na poljoprivredno tlo i izvršiti svojevrsnu ‘gnojidbu’. Sumpor koji izbacuje biogeni je element i mogao bi pogodovati rastu biljaka”, objašnjava Znaor, no napominje da se poljoprivredi ne piše dobro ako se aktivnost vulkana produži. “Doći će do smanjene fotosinteze, naročito kod trava i kukuruza, bit će hladnije, usjevi će poslije teže sazrijevati i bit će lošije kakvoće”, ustvrdio je. (B. Babić)