Godinama se već od studenata očekuje da najprije nauče pravila – teoreme, poredak računskih operacija, Newtonove zakone – a tek nakon toga jure na zadatke na kraju poglavlja.

No nedavno je provedeno istraživanje kojim je otkriveno da istinski stručnjaci vladaju drukčijom majstorijom: naime, odmah prepoznaju o kakvom se tipu problema radi. Baš kao šahovski majstori koji “vide” najbolji potez, i oni imaju sjajno oko. Jedna skupina stručnjaka za kognitivnu znanost tvrdi da se sve više studenata i učenika koristi ovom sposobnošću zvanom percepcijsko učenje. Mozak je, na kraju krajeva, stroj koji prepoznaje uzorke, a kad se na odgovarajući način usmjerimo na neki problem, brže shvaćamo princip rješavanja problema. “Kad mozak jednom ima cilj, pokreće sustav percepcije radi potrage za ključnim tragovima”, kaže Steven Sloman, kognitivni znanstvenik sa Sveučilišta Brown u Providenceu u državi Rhode Island. Dakako, stručnjaci svoj perceptivni radar razvijaju staromodnim metodama, putem godina učenja i vježbe. No sve je više dokaza da se određenim oblikom treninga – vizualnim, brzim, usmjerenim na kategoriziranje problema umjesto na rješavanje – intuicija može vrlo brzo razviti. Nedavno je pokusom utvrđeno da ljudi uspješnije razaznaju stilove 12 nepoznatih slikara nakon što vide mješovite zbirke radova svih 12 slikara nego kad u jednom ciklusu vide desetak radova jednog slikara, a potom pojedinačne cikluse drugih autora. U istraživanju provedenom 2010. godine znanstvenici su u program vježbanja percepcije uključili učenike šestih razreda jedne državne škole u Philadelphiji s kojima su vježbali na razlomcima. Računalni im je modul razlomke prikazivao kao panj. Panj su potom “rezačem” izrezivali na razlomke, a “klonatorom” udvostručavali izrezane komade. Pomoću tih komada od starih su panjeva gradili nove te tako slagali različite razlomke. Kasnije su svi pristupili testu rješavanja problema s kojima se dotad nisu susreli, a grupa je ostvarila 73 posto točnih odgovora.

Rezultate su usporedili s učenicima sedmih razreda, koje su u sklopu redovne nastave poučavali rješavanju takvog tipa problema, a oni su ostvarili tek 25 posto točnih odgovora. “Zapanjujuće je to što smo se nakon pet mjeseci vratili u školu, a već je i ljeto bilo prošlo, a djeca su i dalje postizala sjajne rezultate”, kaže Christine Massey, ravnateljica Instituta za kognitivnu znanost pri Sveučilištu u Pennsylvaniji. “Shvatio sam da učenici uglavnom pokušavaju riješiti problem samo onako kako im je rečeno, a ako to ne upali, odustanu”, kaže Joe Wise, profesor fizike u školi New Roads u Santa Monici u Kaliforniji, koji putem interneta poučava metodu percepcijskog treninga. “Ovdje su prisiljeni isprobati ono što po njihovu mišljenju ima smisla te pokušavati dok ne uspiju. Mozak izvrsno kategorizira uzorke, samo mu treba dati dovoljno materijala i pravu povratnu informaciju.”U idealnim slučajevima percepcijski trening ne služi samo oživotvorenju apstraktnih principa, već studente priprema za primjenu tih principa u drugim kontekstima. Već je poznato da je takva sposobnost prijenosa temelj znanstvenom razmišljanju te jedan od najvažnijih ciljeva nastavnika na svim razinama školovanja. Upravo nam u tome percepcijsko učenje može pomoći. Znanstvenici sa Sveučilišta u Indiani sa studentima i učenicima vježbali su na softveru koji simulira znanstvene principe, kao što su pozitivne petlje povratne veze. U jednoj su vježbi učenici viših razreda srednje škole nanosili sluzavu plijesan na podložak i promatrali kako se svakim novim nanosom sve više širi. Radi se o postupku koji sam sebe hrani. “Djeca koja to dožive prenijet će ovo iskustvo na druge petlje povratne veze, kao što je globalno zagrijavanje”, kaže Rob Goldstone, voditelj programa kognitivne znanosti na Sveučilištu u Indiani. “Što se led više bude topio, Zemlja će upijati više topline, a što Zemlja bude toplija, led će se brže topiti i tako u krug.” Nije izvjesno kako će se razvijati budućnost percepcijskog učenja, no znanstvenici su sigurni da milijuni djece koja svakodnevno razvijaju mentalnu oštrinu putem videoigrica i Photoshopa isto to mogu postići s grafovima i jednadžbama.

Benedict Carey