Ministar poljoprivrede Federacije Bosne i Hercegovine Damir Ljubić predložio je vladi toga bosanskohercegovačkog entiteta pokretanje stečajnog postupka u velikokladuškom Agrokomercu, jednoj od najvećih predratnih prehrambenih kompanija na području bivše Jugoslavije.

Veliki dugovi
Resorni je ministar za svoj prijedlog naveo niz razloga. Agrokomerc je već tri godine platežno nesposoban, proteklih godina imovina i objekti su devastirani i opljačkani, akumulirani gubitak tvrtke (155,4 milijuna KM) već odavno je premašio kapital poduzeća (127,1 milijun KM). Protiv Agrokomerca se vodi čak 200 sudskih sporova zbog novčanih potraživanja, brojni objekti u posjedu kompanije nisu uknjiženi kao Agrokomercovo vlasništvo, a oni koji jesu opterećeni su hipotekama. No Ljubićevu argumentaciju vlada FBiH nije prihvatila naredivši mu da predloži reguliranje duga kompanije prema mirovinskom fondu u iznosu od 35 milijuna KM, duga prema zdravstvenom osiguranju od 15 milijuna KM, duga poreznoj upravi, da se potraživanja radnika pretvore u vrijednosne papire i da se pripremi prijedlog posebnog zakona o Agrokomercu. Resorni ministar upozorio je federalnog premijera Mustafu Mujezinovića da bi donošenje takvog zakona bio presedan. Ljubiću pritom nije rečeno ni što bi trebao biti sadržaj tog zakona. Resorni ministar kaže kako je postojećim propisima regulirano poslovanja svakoga gospodarskog subjekta, pa tako i Agrokomerca, te kako nema potrebe donositi poseban zakon o poslovanju jedne kompanije. “Takav pristup do sada nismo imali u FBiH. Znači li to da se donošenjem posebnog zakona o Agrokomercu na ovu kompaniju ne bi primjenjivali postojeći zakoni poput onoga o gospodarskim društvima, financijskom poslovanju, računovodstvu, stečaju, porezima i doprinosima?” upitao je Ljubić premijera Mujezinovića.

Posljednja predstava
“Donošenje Zakona o Agrokomercu bio bi još jedan u nizu pokušaja da se javnosti pokaže navodna briga sarajevskih vlasti za rješavanje 20-godišnje agonije ove kompanije, smatraju ekonomski stručnjaci. Posljednja u nizu takvih predstava, podsjećaju, bila je ona bivšeg premijera Nedžada Brankovića, koji se postavio na čelo “strateškog tima za pokretanje proizvodnje i pripremu privatizacije Agrokomerca”.

Izdvojeno

‘Markovićev zakon’
Jedan u nizu razloga zbog kojih potencijalni investitori bježe od Agrokomerca je i neriješeno pitanje vlasništva. Naime, odbor za ljudska prava FBiH potvrdio je pravo radnika da upravljaju sa 53 posto kapitala tvrtke koje su stekli privatizacijom po “Markovićevom zakonu” 1992., dok je udio države po sudskom riješenju 47 posto.

Iz ruke u ruku
Negirajući sudsko rješenje vlada FBiH proglasila se vlasnikom kompanije s udjelom od 93,3 posto. U proteklih godina Agrokmerc je poput ping-pong loptice, u nekoliko navrata, prelazio iz ruku federalne u ruke kantonalnih vlasti, dok radnici štrajkaju i svoja prava traže pred Sudom za ljudska prava u Strazbourgu.