Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Umjetnost prodaje sumnjivih lijekova

Autor: The New York Times
03. srpanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Svi znaju da se zdravlje ne može kupiti, ali svejedno vam ga i dalje pokušavaju prodati. Malena, prekrasna i zapanjujuće duhovita izložba plakata u Muzeju umjetnosti u Philadelphiji dokazuje da se oglašavanje tog neopipljivog dobra pretvorio u pravu umjetnost.Rani pobornici davno su prešli Atlantski ocean.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

U Sjedinjene Američke Države su tako došli profesor P. H. van der Weyde, izumitelj izvornog njemačkog elektrogalvanskog pojasa koji liječi jetrene, želučane i bubrežne bolesti, te M. K. Paine, ljekarnik iz Windsora u Vermontu, koji je od crnogorične smole napravio Zelenu planinsku mast. U Francuskoj je slavni liječnik Guillaume Dupuytren osmislio operaciju ruke koja i dan danas nosi njegovo ime, a kasnije se posvetio unosnijem problemu i do smrti 1835. godine bavio se liječenjem ćelavosti. Njegova je mast za jačanje kose bila popularna do sredine 19. stoljeća, a na plakatu se reklamira u decentnom neoklasičnom stilu na jarko ružičastoj podlozi. Jules Chéret, pravi predstavnik plakatne umjetnosti Belle Époque, dvije je mlade dame omotane gazom na svojem plakatu napojio Vin Marianijem, vinom koje okrepljuje tijelo i um te jača zdravlje. Obje mlade dame radosno toče po čašu vina; očito su ga obje već probale. Leonetto Cappiello, francuski umjetnik rođen u Italiji, “otac modernog oglašavanja”, prikazao je oduševljenog umirovljenika koji pleše u kućnom ogrtaču i šlapama nakon što mu je Uricure ozdravio zglobove. Dva prijatelja za šankom nacrtao je i anonimni mađarski umjetnik, ali na njegovu plakatu visoki muškarac koji drži bocu nosi tamnu odoru i u ruci lubanju, a njegov niži, zacrvenjeni prijatelj u otrcanom radničkom kombinezonu i dugačkim brkovima očito srlja u nevolje; nesumnjivo je u pitanju bila pouka o umjerenosti. Lubanjama se služi i drugi crtač kako bi uputio na opasnost od sifilisa, a tuberkulozu predstavlja golemi crni pauk.Međutim, glavna zvijezda izložbe plakat je kojemu nije cilj preplašiti ni utješiti već zabaviti i poučiti. Priručnik anatomije i fiziologije u pet tomova koji je njemački liječnik Fritz Kahn objavio dvadesetih godina prošlog stoljeća ilustriran je sklopivim plakatom “Čovjeka kao industrijskog sustava” (Man as Industrial Palace), koji izgleda kao šarmantan spoj kućice za lutke i flipera.

Svi znaju da se zdravlje ne može kupiti, ali svejedno vam ga i dalje pokušavaju prodati. Malena, prekrasna i zapanjujuće duhovita izložba plakata u Muzeju umjetnosti u Philadelphiji dokazuje da se oglašavanje tog neopipljivog dobra pretvorio u pravu umjetnost.Rani pobornici davno su prešli Atlantski ocean.

U Sjedinjene Američke Države su tako došli profesor P. H. van der Weyde, izumitelj izvornog njemačkog elektrogalvanskog pojasa koji liječi jetrene, želučane i bubrežne bolesti, te M. K. Paine, ljekarnik iz Windsora u Vermontu, koji je od crnogorične smole napravio Zelenu planinsku mast. U Francuskoj je slavni liječnik Guillaume Dupuytren osmislio operaciju ruke koja i dan danas nosi njegovo ime, a kasnije se posvetio unosnijem problemu i do smrti 1835. godine bavio se liječenjem ćelavosti. Njegova je mast za jačanje kose bila popularna do sredine 19. stoljeća, a na plakatu se reklamira u decentnom neoklasičnom stilu na jarko ružičastoj podlozi. Jules Chéret, pravi predstavnik plakatne umjetnosti Belle Époque, dvije je mlade dame omotane gazom na svojem plakatu napojio Vin Marianijem, vinom koje okrepljuje tijelo i um te jača zdravlje. Obje mlade dame radosno toče po čašu vina; očito su ga obje već probale. Leonetto Cappiello, francuski umjetnik rođen u Italiji, “otac modernog oglašavanja”, prikazao je oduševljenog umirovljenika koji pleše u kućnom ogrtaču i šlapama nakon što mu je Uricure ozdravio zglobove. Dva prijatelja za šankom nacrtao je i anonimni mađarski umjetnik, ali na njegovu plakatu visoki muškarac koji drži bocu nosi tamnu odoru i u ruci lubanju, a njegov niži, zacrvenjeni prijatelj u otrcanom radničkom kombinezonu i dugačkim brkovima očito srlja u nevolje; nesumnjivo je u pitanju bila pouka o umjerenosti. Lubanjama se služi i drugi crtač kako bi uputio na opasnost od sifilisa, a tuberkulozu predstavlja golemi crni pauk.Međutim, glavna zvijezda izložbe plakat je kojemu nije cilj preplašiti ni utješiti već zabaviti i poučiti. Priručnik anatomije i fiziologije u pet tomova koji je njemački liječnik Fritz Kahn objavio dvadesetih godina prošlog stoljeća ilustriran je sklopivim plakatom “Čovjeka kao industrijskog sustava” (Man as Industrial Palace), koji izgleda kao šarmantan spoj kućice za lutke i flipera.

U gornjim moždanim kućicama dvije su skupine muškaraca odjevenih u odijela koji raspravljaju za stolom; te su dvije skupine, dakako, volja i razum. U blizini mladić u kombinezonu sa slušalicama upravlja telefonskom centralom – on predstavlja sluh – a fotograf u kućici pored njega jest vid.Pokretna traka komade hrane vodi kroz probavni trakt, a pomažu joj sićušni radnici s polugama i kotlovima koji predstavljaju probavne enzime. U koštanoj srži jedan radnik kuje crvene krvne stanice. Ta slika jednostavno poziva na animaciju, a suvremeni njemački umjetnik Henning Lederer to je i učinio kratkim filmom koji se prikazuje uz samu litografiju. Njegov sjajni filmić možete pogledati na http://www.vimeo.com/6505158. Altruizam i kapitalizam oduvijek su povezani pa tako William H. Helfland, umirovljeni izvršni direktor farmaceutske tvrtke Merck i skupljač predmeta povezanih uz zdravstvo koji je muzeju, između ostalog, donirao i ovih pedesetak i nešto plakata, u katalogu tužno izjavljuje da su prodavači sumnjivih lijekova iz prošlih stoljeća zapravo “prethodnici današnjih farmaceutskih tvrtki”. Međutim, plakati izloženi u filadelfijskom muzeju potiču nas na još jedan zaključak. Što je naša spoznaja o zdravlju sve zamršenija, primitivni prikazi s muzejskih zidova privlačniji su nam nego ikad. Samo mi reci što da poduzmem, kažu plakati. Daj mi nešto što će djelovati. Nijedan nam liječnik danas ne može prepisati čudotvoran lijek, naročito kad uzmemo u obzir brojne nuspojave, no ljudi to i dalje traže.

Abigail Zuger

Online: Tajnoviti eliksiri

Galerija plakata s izložbe “Zdravlje na prodaju” nytimes.com/health (pretraga: “poster”)




Autor: The New York Times
03. srpanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close