Hrvatska godišnje proizvede prema statistikama Hrvatske gospodarske komore oko 1,35 milijuna hektolitara vina. Prema paritetu vanjskotrgovinske bilance dolazi se do procijenjene cijene od 450 USD ili 2500 kuna po hektolitru što dovodi do prosječne cijene od 25 kuna po litri vina. U skladu s tim izračunom godišnja bi proizvodnja vina u Hrvatskoj vrijedila oko 610 milijuna dolara. Stručnjaci upozoravaju da su takvi izračuni vrlo nezahvalni jer cijena vina varira od 10 do 500 kuna po boci te da matematička sredina ne prikazuje uvijek pravo stanje stvari. No bilo kako bilo činjenica je da se vino u Hrvatskoj smatra jednim od autohtonih proizvoda te mu se u mnogim predjelima zemlje pridaje i mitsko značenje u prilog čemu govori i da je Martinje jedan od najcjenjenijih blagdana. Usprkos tome Hrvatska je i velik uvoznik vina. Prema statistikama HGK, 2007. godine uvezeno je 133.940 hektolitara vina za što je plaćeno 15,6 milijuna USD.

Procvat vina, stagnacija piva
Istodobno je izvezeno 28.630 hektolitara u vrijednosti od 9,8 milijuna USD. Kako se u posljednjih 20-ak godina svjetsko tržište vina mijenja i razvija, ni Hrvatska nije izuzetak. Prema riječima Borisa Ivančića iz tvrtke Vivat i partneri, Hrvatska je doživjela vinski procvat u posljednjih pet godina. “Potrošnja žestokih pića sve više jenjava čime je svakako profitirala vinska industrija”, kaže Ivančić. Pojašnjava da pivska industrija zahvaljujući svojim velikim marketinškim kampanjama već neko vrijeme zadržava svoj udio na tržištu, no da vino, pogotovo ono kvalitetno, sve više nalazi put i do hrvatskih kupaca. Ivančić kaže da se u Hrvatskoj relativno malo tvrtki bavi prometom samo vina, a razlog za to vidi u “rigoroznim pravilima” koje zakonodavac predstavlja pred sve koji žele uvesti vino. Tako se u vinskoj branši može neslužbeno čuti da uvozna vina moraju proći nekoliko kontrola više nego domaća. Trgovci vinima upozoravaju da bi se bez sustavnog restruktuiranja domaćeg vinogradarstva i vinarstva Hrvatska mogla naći u velikim problemima kada kroz dvije-tri godine uđe u Europsku uniju. Naime, tvrde upućeni, država štiti domaće proizvođače visokim uvoznim pristojbama. No ulaskom u EU sve će te barijere pasti u vodu te će na policama prodavaonica cijena uvoznih vina pasti i za 50 posto. Svi kontaktirani vinski stručnjaci, od kojih su neki zbog navodno osjetljivosti tržišta željeli ostati anonimni, slažu se da su vinska podneblja Novog svijeta – Australije, SAD-a i Čilea, potpuno promijenila vinska tržišta. Riječ je, tvrde upućeni, o vrlo kvalitetnim vinima po niskim cijenama kojima teško mogu konkurirati i vinske velesile jugozapadne Europe, a kamoli Hrvatska. Boris Ivančić tvrdi da u Hrvatskoj ima vrhunskih vina, no da je problem što se ona proizvode u vrlo maloj količini i iz vrlo skupe sirovine što dovodi do visoke nekonkurentne cijene. Tvrtka Vivat nastala je 1993. godine, a u svojim počecima koncentrirala se na domaća vrhunska vina. S vremenom je tvrtka promijenila smjer te je sve veći udjel u njezinu poslovanju počelo uzimati zastupstvo velikih inozemnih vinskih kuća. Prema riječima direktora tvrtke Borisa Ivančića danas je po volumenu i prihodu odnos oko 50 : 50.

Manjak kvalitetnih vina
“Nije nam namjera natjecati se u najvećem broju etiketa, nego ponuditi pomno odabranu selekciju koja će privući sve koji tragaju za doista dobrim vinima, u različitim cjenovnim razredima”, tvrdi Ivančić. Gro-prom vina je tvrtka u čijoj ponudi prevladavaju domaća vina. Voditelj prodaje u toj tvrtki Hrvoje Bakrač kaže da čak 90 posto njihove ponude čine vrhunska domaća vina. Njihovi klijenti su ponajprije iz tzv. Horeca sektora, odnosno hoteli, restorani i kafići. U skromnoj inozemnoj ponudi te tvrtke prevladavaju vina slovenskih proizvođača, posebno vinogorja Koper. “Na hrvatskom tržištu nema monopola, ono je strukturirano tako da se svatko specijalizirao za neki sektor i ako je uspješan, može opstati. Štoviše, moglo bi se reći da nedostaje kvalitetnog vina na tržištu jer nove generacije znaju što vrijedi i što žele i ne zadovoljava ih vino samo za bambus i gemišt”, kaže Bakrač.