EN DE

Ugovor s Inom ne može se razvrgnuti

Autor: Milan Šutalo
05. studeni 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Dokumentima o kupnji predviđeno da i u slučaju raskida Ina i Mol ostaju vlasnici

Premda je na dnevnom redu sjednice vlade Federacije Bosne i Hercegovine, održanoj u srijedu, bila i točka o ispunjavanju obveza konzorcija Ina-Mol iz ugovora o dokapitalizaciji sarajevskog Energopetrola, o tome se nije raspravljalo. Premijer Mustafa Mujezinović i dopremijer Gavrilo Grahovac najavljivali su kako će vlada donijeti odluku o raskidu ugovora.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Sporna odredba
Analiza o ispunjavanju ugovornih obveza, koju je pripremila federalna agencija za privatizaciju, odgođena je za sljedeću sjednicu. I dok jedni tvrde da je odluka o raskidu ugovora prolongirana iz čisto formalnih razloga, oni upućeniji tvrde da vlada FBiH gotovo da i ne može raskinuti ugovor s hrvatsko-mađarskim investitorom. Ovaj ugovor, potpisan 2006., kojim je dobiveno 75 milijuna eura i kojim je obvezno investirati još toliki iznos u modernizaciju benzinskih crpki, proglašen je strogo povjerljivim dokumentom. Dobro upućeni izvori tvrde da su Ina i Mol ugovornim odredbama zaštitili svoje vlasništvo nad 67 posto kapitala Energopetrola, čak i u slučaju da vlada FBiH donese odluku o otkazivanju ugovora. Naime, u završnom stavku članka 14. koji regulira trajanje i raskid ugovora (koji ima čak 100 stranica) jasno se navodi da nakon povećanja temeljnoga kapitala Energopetrola “otkazivanje ugovora ne može imati utjecaja na vlasništvo konzorcija nad dionicama koje ima u društvu i njegova upravljačka prava do donošenja konačne odluke arbitraže”. To znači da ako vlada i odluči raskinuti ugovor, konzorcij i dalje ostaje vlasnik i upravlja tvrtkom s obzirom na to da je temeljni kapital društva povećan, čime je aktivirana primjena te ugovorne odredbe. Ugovorom je predviđeno da u sporu arbitrira tročlano arbitražno Vijeće koje bi imenovala Međunarodna trgovinska komora, a mjesto arbitraže je Zürich, što također nije nevažno.

Premda je na dnevnom redu sjednice vlade Federacije Bosne i Hercegovine, održanoj u srijedu, bila i točka o ispunjavanju obveza konzorcija Ina-Mol iz ugovora o dokapitalizaciji sarajevskog Energopetrola, o tome se nije raspravljalo. Premijer Mustafa Mujezinović i dopremijer Gavrilo Grahovac najavljivali su kako će vlada donijeti odluku o raskidu ugovora.

Sporna odredba
Analiza o ispunjavanju ugovornih obveza, koju je pripremila federalna agencija za privatizaciju, odgođena je za sljedeću sjednicu. I dok jedni tvrde da je odluka o raskidu ugovora prolongirana iz čisto formalnih razloga, oni upućeniji tvrde da vlada FBiH gotovo da i ne može raskinuti ugovor s hrvatsko-mađarskim investitorom. Ovaj ugovor, potpisan 2006., kojim je dobiveno 75 milijuna eura i kojim je obvezno investirati još toliki iznos u modernizaciju benzinskih crpki, proglašen je strogo povjerljivim dokumentom. Dobro upućeni izvori tvrde da su Ina i Mol ugovornim odredbama zaštitili svoje vlasništvo nad 67 posto kapitala Energopetrola, čak i u slučaju da vlada FBiH donese odluku o otkazivanju ugovora. Naime, u završnom stavku članka 14. koji regulira trajanje i raskid ugovora (koji ima čak 100 stranica) jasno se navodi da nakon povećanja temeljnoga kapitala Energopetrola “otkazivanje ugovora ne može imati utjecaja na vlasništvo konzorcija nad dionicama koje ima u društvu i njegova upravljačka prava do donošenja konačne odluke arbitraže”. To znači da ako vlada i odluči raskinuti ugovor, konzorcij i dalje ostaje vlasnik i upravlja tvrtkom s obzirom na to da je temeljni kapital društva povećan, čime je aktivirana primjena te ugovorne odredbe. Ugovorom je predviđeno da u sporu arbitrira tročlano arbitražno Vijeće koje bi imenovala Međunarodna trgovinska komora, a mjesto arbitraže je Zürich, što također nije nevažno.

Arbitri u Švicarskoj
Vlada FBiH, na temelju nalaza Federalne agencije za privatizaciju, tvrdi da hrvatsko-mađarski konzorcij nije investirao ni 10 posto od predviđenih 75 milijuna eura. Ako na temelju takve ocjene odluči raskinuti ugovor, morat će pred arbitražnim sudom u Züruchu to i dokazati. Pritom nalazi Agencije neće biti pravno valjani jer ona prema ugovoru nije nadležna za reviziju ulaganja, nego to treba napraviti revizorska kuća, i to za razdoblje od tri godine. Osim toga konzorcij će u slučaju spora s vladom sigurno dati dokaze o tome da su lokalne vlasti neizdavanjem urbanističkih suglasnosti i građevinskih dozvola onemogućavale konzorcij u obnovi benzinskih crpki.

Autor: Milan Šutalo
05. studeni 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close