Sport & biznis - SP 2026.
Domaće Strane Karijere Ponuda poslova
EN DE

Kompanije

U Vojvodinu su strane tvrtke od 2001. uložile 5,1 milijardu eura

Autor: Vladimir Harak
24. siječanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

U 207 kompanija u Vojvodini, čiji su vlasnici stranci, zaposleno je 69.000 građana, a najveći ulagač je ruski Gazprom

Najveći dio stranih ulaganja koja su od 2001. godine realizirana u Srbiji ostvaren je u Vojvodini. Podaci, koji su stigli iz Fonda za podršku investicijama u Vojvodini (VIP Fond), govore da je za osam godina tranzicije u gospodarstvo pokrajine uloženo 5,1 milijardu eura. U Vojvodini posluje 207 stranih tvrtki koje su zaposlile gotovo 69.000 ljudi. Najveći dio investicija obavljeno je privatizacijom. Po vrijednosti investicija to su i najveći poslovi (NIS-Gazpromnjeft, Hemofarm-Stada, Apatinska pivara-Interbrew, Vojvođanska banka-NBG, Sintelon-Tarkett, BFC-Lafarge…). Možda još veći razvojni efekt imala su izravna strana ulaganja s nešto manjim novčanim iznosima.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Stimulacije za investitore
Najviše stranoga kapitala privukao je financijski sektor. Za preuzimanje pet vojvođanskih banaka (Vojvođanska, Novosadska, Kontinental, Panonska i Meridijan) potrošeno je 1,34 milijarde eura. Na drugom je mjestu poljoprivreda, posebno industrija piva, u kojoj su investicije vrijedne 1,32 milijarde eura. Treći je sektor proizvodnje lijekova u koji je uloženo 509 milijuna eura, dok je na četvrtome mjestu industrija nafte, odnosno Gazpromnjeftovo preuzimanje NIS-a vrijedno više od 400 milijuna eura. Socijalni efekt najvidljviji je u agrobiznisu u kojem strani ulagači zapošljavaju više od 16.000 radnika. Slijedi naftna industrija sa 14,3 tisuće ljudi, zatim financijski poslovi s nešto manje od 9000 ljudi. Dobar dio zasluga za ta ulaganja pripada i pokrajinskoj vladi, posebno kada je na njezino čelo došao Bojan Pajtić. Vlada Vojvodine iz pokrajinskih fondova na razne načine stimulira investitore, i to nije ostalo bez povratnih efekata. Vjerojatno je i to razlog što 2009. godine, u vrijeme najteže krize, broj zaposlenih u Vojvodini nije smanjen, nego je ostao na razini iz prethodne godine. Drugi kanal djelovanja pokrajinske administracije je VIP Fond. Temeljni zadatak te institucije je predstavljanje investicijskih mogućnosti Vojvodine, rad sa stranim ulagačima i obuka općinskih poglavarstava. Za pet godina djelovanja VIP Fond je doveo devet investitora, čija su ulaganja vrijedna oko 370 milijuna eura. Na prvi pogled rezultat nije impresivan, ali vrijednost stranih izravnih investicija ima uzlazni trend. Samo 2009. ugovoreni su poslovi vrijedni više od 320 milijuna eura. Talijanska investicijska grupa Bernardi kupila je zemljište u Pećincima, nadomak Beogradu, na kojem će graditi trgovačko-turistički kompleks vrijedan 250 milijuna eura. Najveći svjetski proizvođač industrijskih pumpi, danski Grundfos, planira u Inđiji otvoriti tvornicu u koju će uložiti 70 milijuna eura. S Udruženjem uzgajivača svinja iz Baden Wurtemberga potpisan je ugovor o osnivanju Generičkog centra za umjetno osjemenjivanje svinja, dok će kineska Yto grupa s Agrovojvodina mehanizacijom iz Novog Sada idući mjesec započeti zajedničku proizvodnju traktora.

Najveći dio stranih ulaganja koja su od 2001. godine realizirana u Srbiji ostvaren je u Vojvodini. Podaci, koji su stigli iz Fonda za podršku investicijama u Vojvodini (VIP Fond), govore da je za osam godina tranzicije u gospodarstvo pokrajine uloženo 5,1 milijardu eura. U Vojvodini posluje 207 stranih tvrtki koje su zaposlile gotovo 69.000 ljudi. Najveći dio investicija obavljeno je privatizacijom. Po vrijednosti investicija to su i najveći poslovi (NIS-Gazpromnjeft, Hemofarm-Stada, Apatinska pivara-Interbrew, Vojvođanska banka-NBG, Sintelon-Tarkett, BFC-Lafarge…). Možda još veći razvojni efekt imala su izravna strana ulaganja s nešto manjim novčanim iznosima.

Stimulacije za investitore
Najviše stranoga kapitala privukao je financijski sektor. Za preuzimanje pet vojvođanskih banaka (Vojvođanska, Novosadska, Kontinental, Panonska i Meridijan) potrošeno je 1,34 milijarde eura. Na drugom je mjestu poljoprivreda, posebno industrija piva, u kojoj su investicije vrijedne 1,32 milijarde eura. Treći je sektor proizvodnje lijekova u koji je uloženo 509 milijuna eura, dok je na četvrtome mjestu industrija nafte, odnosno Gazpromnjeftovo preuzimanje NIS-a vrijedno više od 400 milijuna eura. Socijalni efekt najvidljviji je u agrobiznisu u kojem strani ulagači zapošljavaju više od 16.000 radnika. Slijedi naftna industrija sa 14,3 tisuće ljudi, zatim financijski poslovi s nešto manje od 9000 ljudi. Dobar dio zasluga za ta ulaganja pripada i pokrajinskoj vladi, posebno kada je na njezino čelo došao Bojan Pajtić. Vlada Vojvodine iz pokrajinskih fondova na razne načine stimulira investitore, i to nije ostalo bez povratnih efekata. Vjerojatno je i to razlog što 2009. godine, u vrijeme najteže krize, broj zaposlenih u Vojvodini nije smanjen, nego je ostao na razini iz prethodne godine. Drugi kanal djelovanja pokrajinske administracije je VIP Fond. Temeljni zadatak te institucije je predstavljanje investicijskih mogućnosti Vojvodine, rad sa stranim ulagačima i obuka općinskih poglavarstava. Za pet godina djelovanja VIP Fond je doveo devet investitora, čija su ulaganja vrijedna oko 370 milijuna eura. Na prvi pogled rezultat nije impresivan, ali vrijednost stranih izravnih investicija ima uzlazni trend. Samo 2009. ugovoreni su poslovi vrijedni više od 320 milijuna eura. Talijanska investicijska grupa Bernardi kupila je zemljište u Pećincima, nadomak Beogradu, na kojem će graditi trgovačko-turistički kompleks vrijedan 250 milijuna eura. Najveći svjetski proizvođač industrijskih pumpi, danski Grundfos, planira u Inđiji otvoriti tvornicu u koju će uložiti 70 milijuna eura. S Udruženjem uzgajivača svinja iz Baden Wurtemberga potpisan je ugovor o osnivanju Generičkog centra za umjetno osjemenjivanje svinja, dok će kineska Yto grupa s Agrovojvodina mehanizacijom iz Novog Sada idući mjesec započeti zajedničku proizvodnju traktora.

Marketinški efekt
Direktor VIP Fonda Branislav Bugarski najavljuje da bi 2010. mogla biti godina još intenzivnijeg investiranja u Vojvodini. Predviđanja temelji na činjenici da je Srbija podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, čime se poboljšava njezina pozicija u očima investitora. Budući da su 2009. godine na zahtjev investitora dostavili 58 izvješća o investicijskoj klimi i 66 o raspoloživosti proizvodnih lokacija i zainteresiranim tamošnjim partnerima, u VIP Fondu ne isključuju ni marketinški efekt koji je rezultat dobrog dojma postojećih ulagača. Fond je razvio zanimljiv sustav rada. Ne samo da ih djelatnici Fonda čekaju u zračnoj luci u Beogradu s organiziranim programom posjeta već se vodi briga i o postojećim ulagačima. Organiziraju se seminari s predstavnicima lokalnih vlasti jer se poslovi ipak završavaju na lokalnoj razini. Direktor VIP Fonda kaže da su zadovoljni takvim vidom edukacije i da se sada investitori ne zanimaju samo za Inđiju i Zrenjanin jer i druge općine imaju zaokruženu i zanimljivu ponudu.

Struktura

Najviše u financije
Prema vrijednosti izraženoj u milijardama eura najviše novca uloženo je u sektor financija. Riječ je o 1,34 milijarde eura. U tom sektoru zaposleno je 8,9 tisuća ljudi.

Poljoprivreda druga
Slijedi poljoprivreda sa 1,32 milijarde eura stranih investicija i 16.000 zaposlenih.

Treća je farmacija
Na trećem je mjestu farmacija sa 509 milijuna, potom industrija nafte sa 430 milijuna eura.

Autor: Vladimir Harak
24. siječanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close