Za razliku od hrvatskih tvrtki koje tjedno otkupe od građana 14-karatne zlatnine čime godišnje ostvaruju dobit od 46 milijuna eura, u Srbiji se zlato vadi iz rudnika. Lani je u Rudarsko-topioničarskom bazenu Bor (RTB) proizvedena tona zlata, ali se ono ne izvozi kao u Hrvatskoj, nego se sprema u trezore središnje banke.

U posljednjih 50 godina u borskom koncernu proizvedeno je 180 tona zlata izlivenoga u polugama teškim 12,5 kilograma. Najviše je proizvedeno 1979. godine – 5,5 tona zlata čistoće 99,9 posto. Jedna poluga po trenutačnoj burzovnoj cijeni vrijedi 437.000 eura. Zlato se proizvodi iz mulja ostalog od produkcije bakra. Da bi se dobio kilogram zlata, potrebno je preraditi 24 tone mulja. Mjereno količinom proizvodnje zlata, RTB Bor spada u srednje svjetske proizvođače toga plemenitoga metala. Nakon što je nedavno otkriveno novo nalazište iz kojega se može proizvesti više od tone zlata, 4500 tona bakra i 8500 tona srebra, poraslo je zanimanje stranih kompanija za ulaganje u nova istraživanja. Prije pet godina srpska vlada nije ni nakon četiri pokušaja uspjela prodati RTB Bor iako je preuzela obvezu namiriti 600.000 duga. Taj se dug nagomilao u posljednjih dvadesetak godina kada je proizvodnja postala neisplativa zbog zastarjele opreme i tehnologije. Zbog dotrajale topionice proizvodnja bakra pala je sa 90 na 4,5 tisuće tona. Zaokret je napravljen lani kad je proizvedeno 26.000 tona bakra i ostvarena dobit 50 milijuna eura. Osim bakra i zlata proizvedeno je i šest tona srebra, 20 kilograma platine i 12 kilograma paladija koji se koristi za izradu zubnih plombi.

Prema podacima koje je javnosti iznio investicijski fond Ilirika Gold, pozivajući se na izvješće Svjetskog vijeća za zlato, Srbija u svojoj središnjoj banci drži 13,1 tonu zlata, što je stavlja na 59. mjesto na svijetu. No to je tek 4,4 posto ukupnih državnih zaliha zlata kojima raspolaže srpska država. Novootkrivena nalazišta bakrene rudače potaknula su vladu da uloži 120 milijuna eura u izgradnju nove topionice kako bi se povećala proizvodnja bakra, a uz njega i ostalih plemenitih metala. U RTB-u Bor usvajaju novu tehnologiju kojom će moći proizvesti gotovo čisto zlato, odnosno sa 99,99 posto čistoće. Riječ je o tzv. medicinskom zlatu jer se njegov prah koristi u liječenju karcinoma pluća, a vrijednost kilograma na burzi penje se do 100.000 eura.

Razdioba obiteljskog zlata

Srbija nije prodala naslijeđeno, ali zato Hrvatska jest
Osim proizvodnje zlata Srbija je, baš kao i ostale republike bivše zajedničke države, naslijedila dio zlata koje je bilo pohranjeno u Baselu. Sve države nasljednice dogovorile su se 2001. da se 46 tona zlata, tada vrijednog 440 milijuna dolara, podjeli tako što je tzv. trećoj Jugoslaviji pripalo 36,52 posto, Hrvatskoj 28,5, Sloveniji 16,39, BiH 13,2 i Makedoniji 5,4 posto. Za razliku od Srbije, Hrvatska je ubrzo prodala naslijeđeno zlato tako da sadašnji izvoz zlatnih poluga ukupne težine 2,17 tona nije jedina prodaja hrvatskog zlata inozemnim kupcima. Hrvatska središnja banka je 13,1 tonu naslijeđenog zlata brzometno prodala još u rujnu 2001. Banci za međunarodna poravnanja u Baselu za 135,2 milijuna dolara. Pritom je zbog skoka cijene zlata na burzama ostvarena dobit od desetak milijuna dolara. Da Hrvatska nije požurila s prodajom nasljedstva, mogla je prodajom spomenute količine početkom godine zaraditi 480 milijuna dolara. Osim toga Hrvatska se uz Makedoniju, BiH i Crnu Goru ne spominje u izvješću Svjetskog vijeća za zlato po raspoloživim rezervama, dok je Srbija na 59., a Slovenija na 72. mjestu.