Napori da se poveća korištenje obnovljivih izvora energije u Njemačkoj u idućih će desetak godina udvostručiti površine za gradnju solarnih kolektora, vjetrenjača te pogona za biogoriva, pokazuju podaci njemačke energetske agencije za obnovljive izvore.

Procjene agencije ukazuju da će u idućih deset godina trebati gotovo 4 milijuna hektara zemljišnih površina, dok se danas čista energija dobiva s otprilike 1,7 milijuna hektara. Njemačka inače raspolaže sa 35,7 milijuna hektara. Prema prognozama Njemačka bi 2020. mogla polovicu svojih potreba za električnom energijom zadovoljavati preko obnovljivih izvora. Agencija napominje kao će većina zemljišta biti prekrivena kukuruzom, šećernom i uljanom repicom od kojih se dobivaju proizvodi poput biodizela, etanola i bioplina koji se koriste kao pogonska goriva. “Da bi to bilo realizirano, ključno će biti integrirati politiku bioenergije u cjelokupni energetski sustav”, ističe Daniela Thraen, direktorica njemačkoga istraživačkog centra za biomasu sa sjedištem u Leipzigu. Napominje kako energenti dobiveni obnovljivim izvorima moraju biti uključeni u postojeću infrastrukturu poput, primjerice, plinovoda. “Bioenergija ima potencijal za zadovoljavanje 15% energetskih potreba Njemačke”, kaže Thraen. Dodaje kako je većina zemljišta na kojima se planiraju bioenergetski projekti neobrađena, ili je pod kontrolom vojske ili u sastavu industrijskih zona. Međunarodni institut za istraživanje prehrambene politike sa sjedištem u Washingtonu upozorava kako rastuća potreba za gorivima dobivenim iz kukuruza i drugih poljoprivrednih kultura mogla bi podignuti cijene hrane i do 72 posto do 2020. godine.

Izdvojeno

Sa 1,7 na 4 milijuna hektara
Do 2020. u Njemačkoj bi se moglo koristiti 4 milijuna ha zemljišta za dobivanje bionergije za razliku od sadašnjih 1,7 milijuna.

Energetska (ne)ovisnost
Njemačka bi mogla do 2020. polovicu potreba za strujom dobivati preko obnovljivih izvora.

Skuplja hrana
Cijena hrane mogla bi, posljedično, porasti zbog potražnje za biogorivima.